114 godina od rođenja Federica Garcia Lorce
Čuveni španski pjesnik i dramatičar te član Generacije '27, Federico Garcia Lorca, rođen je na današnji dan 1898. godine, u selu Fuente Vaqueros kod Granade
Njegov život i djela obilježili su vrijeme prije i nakon Španskog građanskog rata. Putovao je po Španiji i Americi, a djela su mu prevedena na više desetina jezika.
Lorca je bio sin bogatog andaluzijskog veleposjednika i nije bio baš uspješan đak. 1909. sa roditeljima seli u Granadu, a 10 godina kasnije, radi studiranja književnosti i prava, odlazi u Madrid. U Madridu upoznaje tadašnju intelektualnu elitu te se sprijateljuje sa ljudima poput Luisa Bunuela i Salvadora Dalija. Muziku je učio kod Manuela de Falle koji mu je usadio ljubav prema narodnoj pjesmi i usmjerio ga ka sakupljanju narodne zaostavštine. Tada se upoznaje i sa aktualnim evropskim i svjetskim zbivanjima i problemima.
Krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća postaje depresivan, najviše zbog neprihvatanja njegove homoseksualnosti od strane okoline i prijatelja. Bunuel i Dali sarađivali na filmu Andaluzijski pas, a Lorca je to protumačio kao lični napad na njega. Primjetivši problem, porodica ga šalje na put po Americi. Od 1929. do 1930. živi u SAD, najviše u New Yorku, a posjetio je i Kubu.
Na povratku ga je dočekala novoproglašena Republika Španija. Prihvatio j posao direktora i umjetničkog animatora studentskog putujućeg pozorišta La Barraca s kojim je obišao sve krajeve Španije. Pomoću pozorišta je prikazivao djela španske klasike i sprovodio ideju o društvenoj ulozi pozorišta.
Sa izbijanjem građanskog rata, Lorca se zatekao u Viznaru u Granadi. 19. avgusta 1936. uhvatili su ga i strijeljali vojnici, desničari i simpatizeri budućeg diktatora Francisca Franca. To su učinili jer su ga smatrali ljevičarem i homoseksualcem, a tijelo su mu bacili u neobilježen grob.
Francova vlada je pokušala uništiti spomen na Lorcu tako što je uništila sva njegova djela, a spominjanje njegova imena je bilo zabranjeno. Budući da je bio među prvim i najslavnijim žrtvama Španskog građanskog rata, Lorca je ubrzo postao simbol žrtve političke represije i fašističke tiranije.
Kontroverze nakon smrti
2009. godine, dvije nedjelje nakon što su stručnjaci počeli s pripremama za otvaranje grobnice u kojoj je pokopan Lorca s drugim civilnim ratnim žrtvana, Lorcina porodica izvijestila je andaluzijske regionalne vlasti da ne želi ekshumaciju.
Većina porodica žrtava pokopanih u istoj masovnoj grobnici tražilla je ekshumaciju posmrtnih ostataka članova svojih porodica, no Lorcina, uprkos tome smatra boljim da se grobnica u Alfacaru “historijski i moralno prizna” kao masovna grobnica te da se legalizira.
Otvaranje grobnica u Alfacaru slijedilo je nakon šestogodišnje pravne i administrativne nadležnosti nad Lorcinim slučajem.
Naposljetku je andaluzijska regionalna vlada odobrila iskapanje na zahtjev obitelji žrtava koje leže s Lorcom. Historičari su tvrdili da bez ekshumacije nikada neće biti poznate okolnosti njegove smrti.
S druge strane, mnogi su smatrali šokantnim da najcjenjeniji španski moderni pjesnik, čiji se stihovi čitaju širomm svijeta, i glavni simbol Francove represije leži u neoznačenoj masovnoj grobnici.
Lorcina porodica je oklijevajući dala svoje DNK uzorke kako bi se identificirale njegove kosti.
Ipak, u grobnici u Alfacaru, nakon dvomjesečnog iskopavanja, nisu pronađene Lorcine kosti, saopćila je u decembru 2009. regionalna ministrica pravosuđa Begona Alvarez. Istraživanja su pokazala da se na tom području uopće nisu ukopavale žrtve Španskog građanskog rata.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.