Fočak napravio travaricu od 37 trava koja "Liječi sve muke"
Fočak Bojan Matović proizvodi jedinstvenu rakiju travaricu „Zdravicu“, koju pravi od 37 trava koje bere u Nacionalnom parku Sutjeska, pišu Nezavisne novine.
On kaže da je čudesni svijet ljekobilja otkrio zahvaljujući stranim turistima.
Bojan priča da je od malena volio da planinari Zelengorom, Maglićem i ostalim vrhovima Nacionalnog parka Sutjeska, ali priznaje da nije obraćao pažnju na ljekovite trave, sve dok jednog dana nije sreo strane turiste koji su sa oduševljenjem brali ljekobilje.
„Tada sam imao vrlo malu svijest o flori u našem kraju i bili su mi čudni ti ljudi koji se toliko dive hajdučkoj travi. Danima sam u glavi imao sliku tog nepoznatog stranca, njegov izraz na licu dok je brao hajdučku travu. Onda sam došao do zaključka da zaista to jeste nešto najvrijednije, to ljekovito bilje iz Nacionalnog parka gdje je sve zdravo, bez uticaja civilizacije. Sve je isto hiljadama godina, gdje vlada prirodna harmonija“, započinje svoju priču Bojan.
Ovaj Fočak počeo je da čita knjige o prirodnom liječenju, pa je spoznao ljekovita svojstva hajdučke trave, kantariona, ive, uve, borovnice, lincure, slatkog pelina i mnogih drugih biljaka.
Bojan posebno izdvaja travarku iz Švedske, Mariju Treben, kod koje je našao mnoge recepte za razne tinkture, kao i metode za njihovu proizvodnju.
Pokušao je, kaže, da napravi švedsku tinkturu gorčicu, za šta je bilo potrebno zasaditi neke biljke kojih nema u ovim krajevima, da bi u razgovoru sa jednom travarkom sa ovih prostora saznao da svako podneblje ima svoje karakteristike.
„Bog je po čitavoj planeti rasporedio ljekovito bilje, koje najbolje dejstvo ima na ljude iz sredine u kojoj raste, tako da nije svaka biljka ljekovita za svakog čovjeka. Tako, naprimjer, amazonska graviolane ne može biti nama ljekovita, kao što je njima gdje je autohtona biljka, ili sibirska aronija koja jeste ljekovita, ali ne može da se poredi sa našom crnom ribizlom koja je autohtona kod nas“, pojašnjava Bojan.
Konačno je došao na ideju da napravi ljekoviti proizvod od trava isključivo sa domaćeg podneblja i tako se rodila „Zdravica“ - travarica od rakije loze i 37 biljaka.
„Koncentracija bilja nije prevelika, sve je to izbalansirano, recept je urađen sa poznatom travarkom, tako da sam dobio i potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti sa instituta na Palama. Na flaši sam naspisao jedna čašica dnevno kao preporuku, ne bi trebalo više, ali, znate kakvo je naše podneblje - mi uzmemo za sedam dana terapiju“, dodaje u šali Bojan.
On uvjerava da je njegova „Zdravica“ odlična za imunitet i čišćenje otrova iz organizma, a da posebno dobro dejstvo ima na disajne i organe za varenje.
Da je, zaista, tako potvrđuje sve veća tražnja za zelengorskom travaricom, ali i nagrada sa užičkog festivala "Žestival", gdje je u konkurenciji više od 100 uzoraka rakija, osvojila zlatnu medalju za kvalitet.
„Narušeno zdravlje popravlja, a dobro zdravlje čini još boljim. Grožđe za rakiju uvozim iz Makedonije, a ljekobilje na Zelengori i okolnim vrhovima berem sam uz pomoć porodice. Ne otkupljujem trave, jer kada vi to naberete, sto posto ste sigurni šta je to“, kaže Bojan.
Trenutni kapaciteti Poljoprivredne zadruge „Matović“, koja je zvanično registrovana ove godine, iznose 1.000 litara godišnje, a Bojan kaže da mu je cilj da dostigne 5.000 litara.
Bojan navodi da berba bilja počinje u proljeće sa cvijetom jagorčevine i završava na jesen smrekovom bobom i korijenom lincure, a između se nižu kantarion, hajdučka trava, slatki pelin, borovnica, brusnica, uva, kadulja, vrijesak, matičnjak, nana, kamilica…
„Za 1.000 litara travarice, samo jagorčevine naberem 10.000 cvjetova. Tako još ima 36.000 biljaka“, kaže Bojan.
Svoj neobični eliksir Bojan je upakovao u lijepo dizajniranu ambalažu, a sam izrađuje kutije i servise od drveta.
„Registrovani smo i za proizvodnju drvenih suvenira i ambalaže ekskluzivnog pakovanja za travaricu. To je sve moj ručni rad“, ističe Bojan.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.