Projekcijom "Valter brani Sarajevo" obilježen Dan Hajrudina Šibe Krvavca

U povodu 95. rođendana jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih filmskih autora Hajrudina Šibe Krvavca, u srijedu je u sarajevskom kinu ”Meeting Point” prikazan film „Valter brani Sarajevo“, Šibino kultno ostvarenje iz 1972. s kojim je stekao i najveću slavu.

Udruženje rediteljica i reditelja u Bosne i Hercegovine i ove godine je obilježilo "Dan Hajrudina Šibe Krvavca", a radi se o posebnom programu kojim ovo udruženje obilježava rođendan jednog od najvećih filmskih autora Bosne i Hercegovine, koji je ujedno i jedan od najgledanijih reditelja na svijetu. Prije projekcije u ”Meeting Pointu” o filmu „Valter brani Sarajevo“ govorio je bh. reditelj i scenarista Faruk Lončarević.

Lončarević je novinarima kazao kako je Dan Hajrudina Šibe Krvavca značajno obilježiti prvenstveno jer Bosna i Hercegovina ima dosta sjajnih reditelja, ali nema toliko puno velikih reditelja.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

„Naravno, on nije samo Hajrudin Šiba Krvavac kao veliki bosanski i jugoslovenski reditelj. Između ostalog, on je više simbol onoga o čemu mi želimo da govorimo, veliki autor, veliki profesionalac, čovjek koji je imao svoj stilski pristup koji je bio potpuno suprotan onome što je bila neka dominantna estetika tog perioda. Zapravo, on (Šiba, op.a.) je za nas bio i ostao simbol autorstva, simbol neke istrajnosti u pravljenu filmova”, rekao je Lončarević.

Kazao je kako danas ne obilježavaju samo Šibin rođendan, te dodao:

“Mi na neki način obilježavamo i jedinstvenost bh. kinematografije, Šiba je jedan od 10 najvećih predstavnika te jedinstvenosti, jedinstvene pojave bh. filma."

Šiba i njegovi filmovi, koji su bili čista umjetnost, ne smiju biti zaboravljeni, također je poruka koja se može poslati na dan rođenja jednog od najvećih i najautentičnijih filmskih autora Bosne i Hercegovine. Iako broj ljudi koji je bio prisutan na večerašnjoj projekciji Šibinog filma ne ulijeva neku preveliku nadu, Šibini filmovi obavezuju nas da ovaj bosanskohercegovački velikan, koji je svojim filmovima osvojio cijeli svijet, nikada ne smije biti zaboravljen.

Hajrudin Šiba Krvavac režijom se počeo baviti nakon Drugog svjetskog rata. Upravo je taj period ostavio dubok trag na njega. Od 20. aprila do 1. oktobra 1949. godine bio je zatvoren na Golom otoku, političkom zatvoru za vrijeme Jugoslavije, nakon razlaza tadašnjih sovjetskih i jugoslavenskih lidera. No, Šiba nikada nije govorio o tome.

Snimio je oko 40 uradaka, dokumentarnih filmova, TV serija, kratkih i dugometražnih filmova. Napisao je i preko 20 scenarija. Mnogi se slažu da je Šiba jedini režiser akcionih filmova u punom smislu te riječi na prostoru bivše Jugoslavije, pokretač i svojevrstan predstavnik cijelog jednog filmskog žanra, poznatog kao "partizanski vestern". Njegovi filmovi predstavljaju kontinuitet modernog filmskog izraza u estetskom i svakom drugom umjetničkom segmentu, zbog čega i jesu kulturno blago Bosne i Hercegovine.

Svojom snažnom autorskom ličnošću spojenom s rijetkom zanatskom vještinom i smislom za spektakl i akciju u funkciji emotivnog angažovanja publike, a ne slavljenja ideologija, Šiba je donio potpuno novu vrijednost u ex-Yu i bh. kinematografiju.

Iako mu je u najtežim vremenima nuđeno da to učini, Hajrudin Šiba Krvavac nikada nije želio napustiti svoj grad. Preminuo je 11. jula 1992. godine u tada opkoljenom Sarajevu.