Suad Ećo: Nema ništa od novog zapošljavanja ako nam država ne pomogne
Ećo, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH te predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva prvi Vanjskotrgovinskoj komori BiH, govorio je opsežno o poteškoćama u ovoj branši, novim nametima, ali i mogućnostima za bh. privredu. Govorio je i o uspješnoj poslovnoj priči svoje kompanije "Inside by Ećo".
"Imali smo dosta uspješnu 2017. godinu. Ulagali smo dosta u tehnologiju i mašine, imali smo niz obuka za uposlene. Desio se rast izvoza, a ostvarili smo saradnju s firmama Njemačke i Austrije. Početkom godine opremili smo nekoliko hotela na hrvatskom primorju. U prošloj godini došlo je do najezde turista iz arapskog svijeta. Tu smo jako dobro pozicionirani i imamo saradnju s najvećim investitorima i uspješno ih pratimo. Također, dobro smo pozicionirani i na domaćem tržištu gdje pokušavamo plasirati jednu ponudu kada je u pitanju ključ u ruku za namještaj i kompletno opremanje na cijeloj teritoriji BiH", naveo je Ećo u intervjuu za Radiosarajevo.ba.
Foto: Dženan Kriještorac/Radiosarajevo.ba
Kako u BiH raste stanogradnja, navodi naš sagovornik, to za sobom automatski povlači i dio industrije namještaja. Upitali smo ga kakva je njegova priča o uspjehu.
"Radi se o trudu i radu kada je u pitanju dizajn, razvoj i tehnologija. Veliku pažnju smo posvetili inovativnim proizvodima. Značaj dizajna je u BiH bio dosta zapostavljen. Naša filozofija je bila da zaista na tržištu ljudima morate ponuditi nešto novo, nešto u trendu. Konstantnio radimo na razvoju naših tehnologija kako bi uvijek bili u stanju ponuditi kvalitetan proizvod, na razvoju naših ljudskih potencijala. Naši inžinjeri stalno idu na edukaciju. Kada je u pitanju prodaja, arhitektura i dizajn imamo jako dobre ljude koje učestvuju na vodećim svjetskim sajmovima. To pokušavamo da prenesemo u BiH i prezentiramo našim klijentima. Naša strategija je fokus na klijente, a kod nas nema malih ili velikih klijenata, klijent je uvijek s velikim K. Njima smo uvijek na raspologanju da mu za određeni novac damo maksimalan kapacitet", ističe Ećo.
Njegova kompanija ima 100 uposlenih, oko 50 kooperanata. Tvrdi da fabrika ima 6.000 kvadrata tehnički je opremljena s najnovijim strojevima, savremenim mašinama, veoma educiranim osobljem.
Upitan da li su bh. proizvođači prepoznati na inostranom tržištu, Ećo odgovara da BiH postaje prepoznatljiva kao destinacija gdje su kvalitetni proizvođači namještaja.
"Veliki broj europskih distributera i kupaca traže saradnju s bh. proizvođačima. Nekoliko brendova na svjetskim sajmovima smo uspjeli prezentirati što je dovelo i do osvajanja nekoliko nagrada. Često imamo zahtjeva od klijenata iz Njemačke i Austrije. Ukoliko bi naše firme uspjele podići kvalitet i to u kontinuitetu, to bi bilo dobro, jer veliki distributeri traže sigurnog proizvođača. Mi smo krajem prošle godine radili za jednog austrijskog ditributera, te smo zbog veoma dobro odrađenog posla, dobili višestruko veće zahtjeve", naveo je Ećo.
Govorio je i o investicijama u BiH, te nedostatku pravne sigurnosti.
"U istom su položaju i domaći i strani investitori. Ne možemo se pohvaliti kvalitetnim ambijentom za poslovanje. Velika prisutnost sivog tržišta je raka rana u privredi, ogroman je rad na crno. S druge strane država je kada treba zaštiti poslodavca prilično spora ili nezainteresirana. Donose se zakonska rješenje bez da se čuje glas privrede, naprimjer oporezivanje toplog obroka, ukidanje olakšica za izvoznike. Novi nameti putem akciza. Što je najgore, mi ne vidimo dugoročnu strategiju na koju se privreda može osloniti. Puno bi nam značilo da dobijemo garancije za određeno rasterećenje privede. Imate jedno obećanje Vlade FBiH, a onda se u nekim političkim kombinatorikama sve to dovede u pitanje. Dugo se čeka na neka zakonska rješenja", kaže Ećo,
Foto: Dženan Kriještorac/Radiosarajevo.ba
Podsjeća da su privrednici na početku mandata Vlade FBiH imali obećanje da će se desiti rasterećenje privrede, ali na terenu nisu ništa osjetili, a umjesto toga...
"Dobili smo nove namete i opterećenja. Ukoliko bi se desila neka značajnija reforma privreda bi na to itekako mogla odgovoriti s novim zapošljavanjima. U proteklom periodu imali smo određena zapošljavanja, ali ona su se desila isključivo što su naše firme bile oslonjenje na ino-partnere, koji rastu kao i cjelokupno to tržište. Novo zapošljavanje ne može se desiti da neki poslodavac to uradi na svoju ruku u svojoj kancelariji. Država mora napraviti ambijent da bh. proizvodi postanu konkurentni sa s cijenom, kvalitetom i da se javi potreba za njih. Ukoliko je ima onda raste potražnja za proizvodima što donosi i novo zapošljavanje. Ukoliko se ne pojača konkurentost bh. privrede neće doći do novog zapošljavanja", kategoričan je Ećo.
Ističe da su generalno gledajući bh. fabrike zaostale za onima u razvijenim zemljama, da su naši proizvodi skupi iz prostog razloga što su jako visoka opterećanja u BiH.
"Jako je teško zadržati ljude koji su visoko obrazovani. Opterećenja su velika, ona iznose 72 posto, poslodavci imaju visoka davanja u bruto iznosu za radnike. Mi moramo stalno povećavati plaće, ali ona se ne mogu desiti, bez pomoći države u smislu rasterećanja. U suprotnom će nam se desiti scenarij kao u Sloveniji ili Hrvatskoj kada je drvna industrija, te su ulaskom u EU veliki broj ljudi napustili ovu industriji. Većina proizvođača je propala jer nisu bili spremni za konkurentnost u EU", podvukao je Ećo.
Zakoni, kao nameti
S njim smo razgovarali i o radu u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH.
"Problem je u tome što se mnoge primjedbe koje smo iznijeli u vezi s određenim zakonskim rješenjima ne prihvate, a tiču se ukupnog poslovnog ambijenta. Nekad se čini da vlasti nemaju dovoljno sluha i ne znaju šta se na terenu dešava. Poslodavci su uvijek bili faktor za kompromis i dogovore. Puno je primjera, Zakon o porezu na dobit kojim su ukinute porezne olakšice poslodavcima, ima negativan efekt na reinvestiranje i otvaranje novih radnih mjesta te da će predloženi nacrti Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima dodatno opteretiti realni sektor. To je zaista jedan nonsens. Naprimjer u KS-u ima zakonska regulativa da proizvodne firme plaćaju komunalnu naknadu od jedne marke po kvadratu proizviodnih kapaciteta. Zašto se to čini. Imali smo na tu temu i razgovore s premijerom KS-a da to promijenimo ali to jako teško ide. Zbog ovakvih nameta otežava se rad firmi i odredjene firme ovo ne mogu podnijeti i lako se može desiti da zbog avakvog ambijente firme se preseljavaju u druge kontano ili entitete", istaknuo je Ećo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.