E-novac u BiH između rasta i regulatornih izazova - šta planiraju Aircash i Lova saznajte na DDaysu

Nakon godinu dana od kada su izdate prve licence za elektronski novac u Bosni i Hercegovini, fintech kompanije bilježe rast, ali i ukazuju na izazove koji prate razvoj ovog sektora.

Lana Cvetanovska, direktorica kompanije Aircash AC, govori o snažnom prihvatanju digitalnih plaćanja, dok Boris Majstorović, direktor kompanije Digital Money Transfer, upozorava da regulatorni okvir još uvijek kaska za inovacijama.

Dodatni kontekst daje i Saša Grabovac, organizator DDays konferencije, koji ističe da se elektronski novac, zbog ubrzanog razvoja ovog segmenta, nameće kao nezaobilazna tema DDays konferencije, koja se održava 23. aprila u Banjoj Luci.

Trending

Odbijenica za Dodika: Europski sud za ljudska prava protiv njegovog zahtjeva za obustavu presude

"Elektronski novac u Bosni i Hercegovini više nije marginalna pojava, već postaje važan dio finansijskog sistema. Vidimo rast broja korisnika, širenje ponude usluga i zainteresovanost novih igrača, ali i potrebu da regulatorni okvir prati te promjene. Upravo zbog toga ovu temu otvaramo na DDaysu, da povežemo regulatore, fintech kompanije i tradicionalne finansijske institucije i ubrzamo dalji razvoj tržišta", navodi Grabovac.

Aircash: Izuzetan interes za jednostavna i brza digitalna plaćanja

Aircash već godinu dana posluje u BiH i prvi je licencirani izdavalac elektronskog novca.

"Nakon prve godine poslovanja u Bosni i Hercegovini, izuzetno smo zadovoljni postignutim rezultatima, u pogledu rasta korisničke baze i prihvaćenosti naših usluga, posebno od momenta kada smo postali izdavalac Aircash Mastercarda. Tržište je pokazalo interes za jednostavna i brza digitalna plaćanja, što potvrđuje da postoji prostor za dalju digitalizaciju finansijskih usluga", navodi Cvetanovska.

S druge strane, Majstorović, čija kompanija stoji iza prvog domaćeg digitalnog novčanika - LOVA, ističe da razvoj tržišta ne zavisi samo od potražnje, već i od regulatornog okvira koji još uvijek evoluira.

"Najveći izazovi odnose se na regulatorni okvir koji je još uvijek u razvoju i zahtijeva dodatna pojašnjenja u praksi, posebno u dijelu digitalnog onboardinga i novih modela poslovanja. Dodatno, u Zakonu o elektronskom novcu u Republici Srpskoj izostavljen je važan segment koji postoji u EU regulativi, a to je mogućnost da institucije elektronskog novca kreditiraju svoje klijente iz vlastitog kapitala, zbog čega smo morali tražiti alternativne modele prihoda", kaže on.

Nove usluge i širenje mreže uplatnih mjesta

Oba aktera, međutim, vide prostor za širenje usluga i jačanje svoje pozicije na tržištu. Aircash planira dalji razvoj kroz integracije i širenje funkcionalnosti.

"Svakodnevno planiramo proširenje portfolija naših usluga, poput integracija s različitim digitalnim servisima koji će našim korisnicima omogućiti pristup širokom dijapazonu usluga. Dugoročno, cilj nam je pozicionirati se kao sveobuhvatna finansijska platforma za svakodnevne potrebe korisnika i na području BiH", ističe Cvetanovska.

Sličan smjer razvoja ima i Lova aplikacija, koja najavljuje konkretne nove proizvode i partnerstva.

"U narednom periodu planiramo značajno proširenje usluga kroz uvođenje kartičnog poslovanja u saradnji sa kompanijom VISA, najvećom kartičnom šemom na svijetu. Takođe, razvijamo saradnju sa jednom od najvećih globalnih institucija za prekogranični prenos novca, koja ima mrežu od preko 500.000 uplatnih i isplatnih mjesta širom svijeta", navodi Majstorović.

Iako se fokus prebacuje na digitalne kanale, fizička infrastruktura i dalje ostaje važan dio strategije, posebno na tržištima gdje gotovina ima dominantnu ulogu.

"Mreža fizičkih partnera i uplatnih mjesta i dalje ima ključnu ulogu, posebno na tržištima gdje je gotovina i dalje dominantan način plaćanja. Ona omogućava jednostavan ulazak korisnika u digitalni ekosistem", naglašava Cvetanovska, dodajući da se očekuje širenje mreže i saradnje s distributerima i telekom operaterima.

Paralelno s tim, Lova razvija tehničku infrastrukturu koja bi omogućila širu primjenu digitalnih plaćanja u svakodnevnim transakcijama.

"Jedan od ključnih projekata je integracija acquiring licence u Lova aplikaciju, koja će omogućiti široku primjenu na POS uređajima širom Republike Srpske. Paralelno radimo i na implementaciji naprednih i inovativnih servisa u saradnji sa partnerom VISA, s ciljem da Lova postane centralna aplikacija za svakodnevno upravljanje finansijama", ističe Majstorović.

Plaćanje režija digitalno

Obje kompanije vide i značajan potencijal u saradnji s javnim sektorom i digitalizaciji svakodnevnih usluga.

"Integracija s javnim sektorom svakako predstavlja važan korak u digitalizaciji svakodnevnih usluga te smo otvoreni za saradnju s institucijama kako bismo omogućili korisnicima plaćanje režija, javnih usluga i drugih obaveza putem naše platforme", navodi Cvetanovska.

S druge strane, Lova već razvija e-račune kroz povezivanje sa različitim sektorima.

"Fokus je i na integraciji sa mikrokreditnim i osiguravajućim društvima, kao i daljem razvoju e-računa kroz povezivanje sa mobilnim operaterima i komunalnim preduzećima", kaže Majstorović.
Kada je riječ o navikama korisnika, očekivanja su umjerena i realistična – prelazak na digitalna plaćanja biće postepen.

"Očekujemo postepen, ali stabilan prelazak korisnika s gotovine na digitalna plaćanja. Ključni faktori koji će ubrzati ovu tranziciju su edukacija korisnika, konkretno kupaca i trgovaca, dostupnost usluga i jednostavnost korištenja. Gotovina će zasigurno biti primarno sredstvo plaćanja još dugi niz godina, ali smo stava da će kombinacija digitalnih inovacija i informisanosti učesnika na tržištu igrati ključnu ulogu u tom procesu", zaključuje Cvetanovska.

Majstorović, međutim, upozorava da brzina te tranzicije može zavisiti i od regulatornog pristupa.
"Također, izazov vidimo i u činjenici da regulator nema dovoljno iskustva sa ovim tipom finansijskih institucija, pa postoji bojazan da će fintech kompanije biti tretirane kao banke, iako nisu depozitne institucije niti nose isti nivo rizika. Takav pristup bi mogao usporiti razvoj tržišta, jer fintech mora ostati organizaciono agilniji i efikasniji kako bi bio konkurentan", navodi on.

Uprkos izazovima, zajednička poruka je jasna – digitalizacija finansijskih usluga u BiH tek dobija zamah, ali tempo njenog razvoja u velikoj mjeri zavisiće od toga koliko brzo regulator bude pratio tržište.