Vanjskotrgovinska razmjena u BiH i dalje nepovoljna

Radiosarajevo.ba
Vanjskotrgovinska razmjena u BiH i dalje nepovoljna

Poboljšanja
koja su ostvarena početkom 2011. kada je riječ o obimu i strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje, uglavnom su anulirana dešavanjima iz protekle godine. Ta stagnacija u 2012, prije svega, odraz je opće ekonomske situacije u zemlji, pogoršanja industrijske proizvodnje i (ne)zaposlenosti, (ne)likvidnosti, (pre)zaduženosti...

Prema informaciji Vanjskotrgovinske komore,u prošloj godini smo ostvarili izvoz od 8.184.491.320 KM, što je za 2,92 posto, manje u odnosu na 2011. Vrijednost uvoza iznosila je 14.938.376.905 KM, što je za 1,24 posto, manje u odnosu na prethodnu godinu. Ove promjene rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 1,77 posto, a ukupan vanjskotrgovinski deficit je neznatno povećan i bio je za 0,87 posto veći u odnosu na 2011.

Neznatno povoljniji rezultati ostvareni su u posljednjem kvartalu 2012. godine, u odnosu na prethodni, što je dovelo do smanjenja deficita u tom periodu za 8,62 % i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom za 3,79 %. Ipak, istodobno je smanjena i vrijednost izvoza za 0,92 %, te se ne može govoriti o bitnom poboljšanju, već o periodičnim oscilacijama i nastavku stagnacije.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u 2012. godini ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je EU (57,43% izvoza i 49,46% uvoza), dok se pojedinačno ističu Hrvatska (15,40% izvoza i 18,97% uvoza),Njemačka (15,74% izvoza i 9,61% uvoza), Srbija (9,13 % izvoza i 11,37 % uvoza), Italija (12,02 % izvoza i 7,97 % uvoza) i Slovenija (8,10 % izvoza i 6,83 % uvoza).

Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvareno je na tržištima Saudijske Arabije, Bugarske, Rumunije, SAD, Španije i Turske, a uvoza iz Poljske, Švedske, Mađarske... Saudijska Arabija se može označiti jedinim „novim“ tržištem, gdje smo u 2011. ostvarili respektabilan iskorak, s perspektivom daljeg poboljšanja. Najveće smanjenje izvoza odnosi se na tržišta Švicarske, Mađarske, Srbije, Slovačke i Crne Gore, dok je uvoz najviše smanjen iz SAD, Bugarske, Češke, Rumunije, Austrije...


“Navedeni pokazatelji prikrivaju stvarne potencijale naših vodećih izvoznika da u povoljnijim uslovima iskoriste svoje prilike. Naime, i u ovako nepovoljnim uslovima poslovanja, kakvi vladaju u BiH, uz sukcesivne 'udare' zimskih i ljetnih vremenskih neprilika, te negativno djelovanje recesijskih kretanja u okruženju, najveći dio pogoršanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni odnosi se na svega nekoliko proizvoda, odnosno kompanija. Riječ je o smanjenju izvoza i povećanju uvoza električne energije, te smanjenju izvoza koksa i uvoza kamenog uglja za njegovu proizvodnju.“

Najveći je izvoz ostvaren na tržištima SR Njemačke (1,29 milijardi KM), Hrvatske (1,26 milijardi KM) i Italije (984 miliona KM), a najveći uvoz iz Hrvatske (2,83 milijarde KM), Srbije (1,70 milijardi KM), SR Njemačke (1,44 milijardi KM) i Slovenije (1,41 milijardu KM).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana, ali suficit ostvarujemo samo u trgovini s Crnom Gorom, UNMIK/Kosovom, Španijom... Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Makedonijom (94,10%), Njemačkom (89,70%), Rumunijom (87,10%) i Italijom (82,70%), dok je odnos s ostalim partnerima ostao mnogo nepovoljniji i većinom znatno manji od 50 posto.

Problem posrednog uvoza robe još uvijek je aktuelan, te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko „trećih“ zemalja, posebno u široj regiji, što ukazuje na slabosti domaće trgovine i nedostatak jakih uvoznika, kao i gubitke koje ovakva „zaobilazna“ trgovina podrazumijeva.

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2012. godini, analiziranoj prema sektorima privrede, u većini sektora nije bilo velikih promjena, osim drastičnog smanjenja vrijednosti izvoza električne energije i koksa, u odnosu na prethodnu godinu, kada je ostvaren rekordan izvoz ovih proizvoda.


„Sva ova ekonomska kretanja i njihove pozitivne ili negativne promjene u uzajamnoj su ovisnosti i uvjetovana su unutarnjim i vanjskim poslovnim okruženjem. Aktuelni trendovi ukazuju na nastavak relativne stagnacije u prvoj polovini 2013, s periodičnim oscilacijama i blagim poboljšanjima i pogoršanjima u različitim privrednim sektorima, dok će se na kretanja u drugoj polovini godine uveliko odraziti još uvijek nepredvidive i višeznačne posljedice promjene vanjskotrgovinskog režima između BiH i Hrvatske“, zaključuju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najnovije