U ovoj godini nas očekuje slab ekonomski rast

Bosanskohercegovačku privredu u 2011. godini ne očekuje neki značajniji rast. Niska stopa ekonomskog rasta koji se predviđa našoj privredi zasnovana je uglavnom na rastu izvoza i oporavku privrede u zemljama Evropske unije.

Podaci su to iz Makroekonomske analize koje su sačinili stručnjaci iz Raiffeisen Banke. Do sada su makroekonomske analize koje sačinjava ova banka bile dostupne tek nekim njihovim klijentima, a od sada su dostupne cijeloj javnosti.

Rast izvoza metalne industrije

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je u 2009. godini imala negativni privredni rast od 2.9 posto, da bi u drugoj polovini 2010. godine došlo do blagog oporavka od recesije i krize, uglavnom zbog snažnog rasta izvoznog sektora.

Uslijed oporavka ekonomije zemalja Evropske unije u 2010. godini, došlo je do jačanja potražnje za robama bh. kompanija, prije svega iz sektora metalne industrije (Mittal Steel, Aluminij, Birač), naftne i hemijske industrije, te drvne i tekstilne industrije, što je rezultiralo snažnim rastom izvoza od 27% u jedanaest mjeseci 2010. godine, stoji u AnaliziRaiffeisen Banke.

Međutim, ostali segmenti ekonomije poput potrošnje i investicija i dalje pokazuju vrlo slab oporavak, opterećeni izuzetno visokom stopom nezaposlenosti, smanjenjem plata, te ograničenom kreditnom aktivnošću bankarskog sektora, zbog čega se u 2010. godini ne očekuje realni ekonomski rast viši od 0,5%.

Očekuje se nastavak stabilizacije u makroekonomskom okruženju Bosne i Hercegovine u 2011. godini, koja će biti obilježena i dalje vrlo niskim realnim ekonomskim rastom od 2%, niskim nivoom inflacije od 2,5%, blagim smanjenjem oficijelne stope nezaposlenosti na 42%, te daljnjim smanjenjem konsolidovanog budžetskog deficita na 3,4% BDP-a.

Blagi porast investicija

Sve ukazuje na to da će ekonomski rast u 2011. godini i dalje biti vođen rastom izvoznog sektora, zahvaljujući stabilizaciji potražnje zemalja EU i regije, ali praćen i blagim oporavkom domaće potrošnje uslijed očekivane stabilizacije tržišta rada i zaustavljanja rasta stope nezaposlenosti, stabilnog priliva doznaka (transfera) iz inostranstva, te nešto pozitivnijeg kreditnog rasta u rasponu od 2 do 3% (2010. godina: 0,7% ).

To su ujedno i ključni pokretači domaće potrošnje koja čini čak 80% domaćeg bruto proizvoda Bosne i Hercegovine. Također, u 2011. godini se može očekivati i nešto povoljnija situacija kada su u pitanju investicije, zbog nastavka infrastrukturnih radova na koridoru Vc, novih investicija domaćih elektroenergetskih kompanija u širenje proizvodnih kapaciteta, te u svakom slučaju nešto bolji priliv stranih direktnih investicija koje će u 2010. godini dostići nivo od svega 220 miliona eura, što je za 20% niže nego u 2009. godini.

Međutim, navedena stopa ekonomskog rasta neće biti dovoljna za značajnije poboljšanje životnog standarda građana, s obzirom na to da neće doći do značajnog rasta zaposlenosti i neto plata na tržištu rada.

S druge strane, najavljeno povećanje regulisanih cijena poput gasa i električne energije, te poskupljenje osnovnih životnih namirnica, koji zajedno čine većinski dio potrošačke korpe građana u Bosni i Hercegovini, moglo bi dovesti do značajnog pritiska na životni standard građana u 2011. godini, kao i utjecati na povećanje nivoa inflacije na 2,5%.

Tabela: Ključni makroekonomski indikatori

Neformirana vlast – izvor problema

Očekivano povećanje cijene nafte na svjetskim tržištima, praćeno snažnom aprecijacijom dolara u drugoj polovini godine, također opravdava predviđanje navedenog nivoa inflacije.

Trogodišnji aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom već je dao određene efekte bitne za konsolidaciju izuzetno velikog državnog aparata i javne potrošnje u Bosni i Hercegovini, stoga se očekuje da će nastavak aranžmana i u 2011. godini doprinijeti daljnjoj konsolidaciji javnih rashoda i uštedama te nastavku reforme socijalnog i penzionog sistema, što bi također značajno doprinijelo održivosti javnih finansija u Bosni i Hercegovini, te, s druge strane povećalo konkurentnost bh. ekonomije. Sve to bi rezultiralo dodatnim sniženjem ukupnog budžetskog deficita u 2011. godini na 3,4% BDP-a.

Međutim, nužan preduslov za bilo kakav razgovor o gore navedenim reformama u javnom sektoru, te strukturalnim reformama koje su ključne za ubrzavanje ekonomskog rasta, nastavak evropskih integracija, a time i poboljšanje standarda građana Bosne i Hercegovine, je svakako formiranje nove vlasti u što kraćem roku i konstruktivan dijalog buduće vladajuće koalicije. 

Odugovlačenje sa formiranjem vlasti i nastavkom reformskih procesa, jedan je od rizika po očekivanu prognozu rasta za 2011. godinu, a i vrlo loš signal za potencijalne strane investitore. Pored toga, na datu prognozu rasta mogla bi negativno utjecati i situacija eskaliranja dužničke krize u Evropi, koja bi rezultirala smanjenjem ekonomskog rasta EU, što bi značajno afektiralo i ekonomski rast Bosne i Hercegovine kroz pritisak na izvoz, slabiji priliv stranog kapitala i transfera/doznaka, te slabiji priliv kapitala i kreditnih linija kroz bankarski sektor.