U BiH se radi i do 60 sati sedmično

Radnici u BiH u niskoprofitabilnim oblastima rade sedmično i do 60 sati, iako je zakonom predviđeno 40, tvrde u sindikatima.

Oni navode da to ne bi bio nikakav problem da se svi ti prekovremeni sati plate. Iako je radna sedmica zakonski definisana na 40 sati, u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH rekli su za Nezavisne da se to često krši.

Danko Ružičić, predsjednik Granskog sindikata tekstila, kože i obuće u RS, je kazao da u ovoj oblasti ima slučajeva da radnici rade između 300 i 400 sati godišnje, iako je godišnje dozvoljeno 150 sati prekovremenog rada.

"Najgore je što se to ne plati radnicima, a poslodavci to nigdje ne evidentiraju već u svoje knjige pišu da je radnik radio osam sati dnevno, tako da inspekcija tu ne može ništa", istakao je Ružičić.

On je naveo da prekovremeni rad nije sporan ni radnicima ni Sindikatu, s obzirom na to da se u ovoj oblasti često dešava da stigne narudžba za određenu količinu proizvoda, koja se mora isporučiti na vrijeme pa se zbog toga mora ostati prekovremeno, samo da se to plati zaposlenima.

"Često imamo situaciju da radnici umjesto 40 rade i po 50 ili 60 sati sedmično i mi stalno na to upozoravamo da bi tu trebalo da budu pooštrene kontrole", kazao je Ružičić.

Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, je istakla da radnici u BiH i rade više za oko trećinu od norme koja je zakonom predviđena.

"To je posebno izraženo u proizvodnji, odnosno niskoakumulativnim granama, kao što je tekstilna industrija, obućarska i prerađivačka, gdje se radi onako kako poslodavac procijeni. Ako poslodavac odluči da radni dan traje 10 ili 11 sati dnevno, umjesto osam kako zakon kaže, ili ako treba raditi i subotom i nedjeljom, onda radnici toliko i rade", kazala je Mišić.

Ona je takođe navela da je zakonom predviđeno da radnik godišnje može raditi 150 sati prekovremeno, ali da u praksi radnici rade ido 180 sati.

"Problem je što se ti prekovremeni sati ne plate, radnici nemaju ništa protiv da ostanu i duže da rade, ali da im se to plati, ali nije tako", kazala je Mišićeva.

Ona je navela primjer da u preduzećima u kojima radnici koriste kartice kada dolaze ili izlaze s posla, kako bi se evidentiralo da su došli, poslodavci čak tjeraju radnike da izađu s posla i provuku karticu da se vidi kada su izašli, ali da se opet moraju vratiti na posao i raditi, samo bez provlačenja kartice.

"Na taj način se ne može dokazati da je radnik radio prekovremeno, a radnik to ne smije reći i to je posao za inspektore", navela je Mišićeva.

Dedina Sehinović, stručni saradnik u Sindikatu poljoprivrede i prehrane BiH, kazala je da su imali pojedinačnih slučajeva da su se radnici žalili da rade više nego što je zakonom predviđeno.

"Smatram da se radi samo o nekoliko slučajeva i da se to uglavnom poštuje", kazala je Sehinovićeva.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH rekli su da je u budućnosti planirana izrada ankete rada u kojoj će se naći i zvanični podatak o stvarnoj radnoj sedmici u BiH. Primjera radi, radna sedmica u Hrvatskoj je 39,2 sati pokazalo je istraživanje u susjednoj nam državi.

Prema podacima "Eurostata" u EU najviše rade Rumuni, a najmanje Francuzi, Irci i Finci.

nezavisne.com/radiosarajevo.ba