Svjetska Banka: Pad BDP-a u BIH i do 70 posto

Prema predviđanjima Svjetske banke objavljenim danas, rast BDP-a u zemljama u razvoju će biti smanjen na 2,1% u 2009. godini u odnosu na 5,8 % koliko je zabilježeno u 2008. godini.

Ni bosanskohercegovačka ekonomija nije imuna na utjecaj globalne finansijske i ekonomske krize, čak iako se održava finansijska stabilnost.

Posljedice globalne krize su već počele inficirati bh. ekonomiju kroz tri osnovna mehanizma prijenosa: kreditna kriza, pad izvoznih cijena i potražnje te pad u doznakama iz inostranstva.

Kao i ostale ekonomije u tranziciji, BiH će gotovo sigurno osjetiti drastično smanjenje stope rasta.

U 2009. godini, vjeruje se da će stvarni rast BDP-a pasti za sedamdeset posto, ili čak i više, a očekuje se da će oporavak biti spor čak i nakon 2009. godine.

Banka je umanjila za više od pola svoju procjenu globalnog ekonosmkog rasta iz mjeseca novembra 2008. godine prema kojoj je predvidjela rast po stopi od 4,4% u zemljama u razvoju u 2009. godini, što je posljedica naglog pogoršanja globalnih finansijskih i ekonomskih uvjeta.

Novo izdanje Globalnih svjetskih očekivanja također ove godine očekuje smanjenje globalnog rasta za 1,7% .

Ovo bi bio prvi pad svjetskog privrednog učinka od II Svjetskog rata. Očekuje se smanjenje BDP-a za 3% u državama OECD-a te za 2% u drugim privredama sa visokim prihodima.

NAJSIROMAŠNIJI SU NEJNEZAŠIĆENIJI

Osnovna prognoza Svjetske banke predviđa da će krivulja rasta postati blago pozitivna u 2010. godini kako konsolidacija finansijskog sektora, gubitak blagostanja i efekti inercije od finansijske krize budu nastavili da usporavaju ekonomsku aktivnost. Ipak, brzinu i vrijeme potrebno za oporavak je još uvijek teško predvidjeti.

“U zemljama u razvoju vidimo da recesija već donosi posljedice po najsiromašnije ljude, čini ih još nezaštićenijim od naglih šokova – ali i ograničava njihove mogućnosti te ih obeshrabruje,“ rekao je Justin Yifu Lin, glavni ekonomista Svjetske banke i viši potpredsjednik, Ekonomija razvoja „Ovo bi moglo obrnuti efekat postignut u godinama progresa, te je stoga zaista vanredno stanje u procesu razvoja“.

U posljednjem dokumentu, Banka naglašava da, iako bi rast trebalo da se povrati – premda sporo –privredna aktivnost će ostati u krizi, pri čemu će nezaposlenost i značajne izmjene u raznim oblastima biti prisutni i sljedećih nekoliko godina.

“Čak iako globalni rast postane ponovo pozitivan u 2010. godini, privredni rezultati će ostati u depresiji, fiskalni pritisci će se povećavati, a stopa nezaposlenosti će i dalje rasti u praktično svakoj državi do 2011. godine,“ pojasnio je Hans Timmer, menadžer, Globalni trendovi, u Grupi za predviđanje razvoja Svjetske banke.

Očekuje se da će svjetska trgovina robama i uslugama pasti za 6,1% u 2009. godini, što je najveći pad u historiji. Sa iznosom od 47 $ po barelu u 2009. godini, očekuje se da će cijene nafte biti za preko 50% niže od nivoa iz 2008. godine. Također se očekuje da cijene nenaftnih dobara ostanu niske, oko 30% niže nego u 2008. godini.

Očekuje se da će se fiskalni bilansi naglo pogoršati u zemljama u razvoju, kao odgovor na umanjenje prihoda, povećanje troškova posuđivanja te velikih transfera kako bi se održali socijalni programi. Ovo bi posebno moglo biti zabrinjavajuće u zemljama Evrope i centralne Azije u razvoju, gdje su trgovina i proizvodnja teško pogođene, privatni sektor veoma osjetljiv, a socijalni programi pokrivaju veliki broj stanovnika.

Očekuje se povećanje potreba za eksternim finansiranjem u zemljama u razvoju do vrijednosti od 1,3 triliona dolara u 2009. godini, uključujući i postojeće deficite računa i dospjeće otplate glavnice privatnog duga. Sa opadajućim protokom kapitala, ovo bi moglo uzrokovati finansijski nedostatak između 270 i 700 milijardi dolara. Najveći nedostaci sredstava javljaju se u Evropi i centralnoj Aziji, Južnoj Americi i subsaharskoj Africi.

Očekuje se da će se svjetski rast BDP-a povećati na skromnih 2,3% u 2010. godini, ali ukoliko se pojavi kriza bilansa plaćanja unutar regija u razvoju, bit će teško spriječiti takvu krizu i ona bi mogla sputavati globalni oporavak. Još jedan rizik predstavlja oporavak kreditnog tržišta koji može biti sporiji usljed kontinuiranih problema finansijskog sektora, što bi produžilo period prilagođavanja kapaciteta u proizvodnom sektoru i povećalo globalni pad.

fena/radiosarajevo.ba