Stručnjaci predlažu sedam mjera za ublažavanje krize

Prijedlog mjera iz mjerodavnosti Vijeća ministara za ublažavanje utjecaja globalne ekonomske krize na privredu BiH, dan kroz 16 točaka mjera aktivnosti, prema ocjeni nezavisnih ekonomista predstavlja više političku platformu, a manje programski akt izvršne vlasti.

U tački 1 navodi se “da je finansijski sektor u BiH iskazao značajnu otpornost na prve udare“, ali se u daljnjoj razradi ne daju nikakvi makroekonomski pokazatelji stvarnog stanja u BiH i projekcija ukupnog stanja za 2009. godinu. Slična je situacija i s programom mjera za ublažavanje globalne krize i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji je usvojila Vlada FBiH.

Dani su preoptimistični ciljevi programa, a ne stanje recesije i duboke elementarne krize. U tom smislu predviđa se stopa rasta GDP-a od 4,5 posto, zaposlenost od dva posto te isto tako predviđa se povećana pokrivenost krize izvozom za šest posto više u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, prema mnogim pokazateljima, činjenično stanje je potpuno drukčije, na što izvršna vlast poprilično zatvara oči, mišljenja su nezavisni ekonomski stručnjaci koji su uradili plan mjera za ublažavanje posljedica krize sastavljene od sedam točaka koji će predati bh. vlastima.

Prema njihovu istraživanju i pokazateljima, za samo prva dva mjeseca ove godine podaci su indikativni, gotovo katastrofalni. Tako je industrijska proizvodnja u februaru ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala za najmanje 15,3 posto, a najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji za čak 22,5 posto.

Prema podacima Federalnog ministarstva finansija, ukupan deficit, a riječ je o stvarnim javnim obavezama po svim osnovama, neizvršavanju budžeta iz prošle godine, obavezama po osnovi stare devizne štednje, obavezama po zakonskim propisima koji su na snazi te obavezama iz ranijih godina, kreće se od 400 do 500 miliona maraka.

Samo obaveze koje su evidentirane u trezoru Ministarstva finansija, stvorene obaveze iz budžeta za 2008. godinu, iznose 250 miliona KM. Ove obaveze odnose se na poljoprivredu, industriju, prema MIO/PIO, transfer za željeznice i aviotransport, transfere prema nižim nivoima vlasti, transfer za autocestu, sudske presude i slično.

STARA DEVIZNA ŠTEDNJA, POREZI, DOPRINOSI...

No, procjena je da i ostale obaveze iznose još toliko, a tu spadaju stara devizna štednja, dug prema MIO, dug po presudama i dug po zakonskim obvezama. Prema procjenama nezavisnih ekonomskih stručnjaka, jednokratno je moguće ublažiti krizu, što je Vlada FBiH i učinila zaduživanjem kod poslovnih banaka, kredit u iznosu od 150 miliona KM i iz sredstava sukcesije koja iznose 120 milijuna KM. Međutim, prema Zakonu o budžeta u FBiH, kredit za tekuću likvidnost mora se vratiti u tekućoj fiskalnoj godini, što znači da je samo privremeno riješen ukupan deficit.

Iako ekonomski stručnjaci drže kako je jedini realno mogući izlaz u pregovorima s MMF-om i Svjetskom bankom, što bi moralo rezultirati zaključivanjem sporazuma, takav ugovor ima i svoju cijenu, kako političku, tako i financijsku. Dakle, to podrazumijeva da je javnu potrošnju u Federaciji BiH potrebno svesti na minimum i hitno reducirati zakone koji se odnose na transfere iz oblasti socijalne zaštite, posebice ratne vojne invalide.

Jedna od prioritetnih zadaća Vlade FBiH trebala bi biti svođenje poreza i doprinosa u Federaciji na razinu poreza i doprinosa u RS-u. Posebno zanimljivim čini se prijedlog investicijskih aktivnosti sadržan u sedam točaka, koji se odnosi na intenziviranje velikih razvojnih projekata. Prioritet je intenziviranje aktivnosti na izgradnji autoceste na koridoru Vc. U tom smislu, tijekom ove godine trebalo bi završiti izradu svih projekata za 130 km autoceste te dovršiti pregovore s EBRD-om, EIB-om i Kuvajtskim fondom, za što je osigurano 510 miliona eura.

Također, potrebno je intenzivirati pregovore i poslove s povjerenstvom Evropske unije kada su u pitanju bespovratna sredstva projekta IPA za 2009. i 2010. godinu. Riječ je o 20 miliona eura, za određene prioritete usuglašene na razini BiH. Potrebno je intenzivirati pregovore sa Svjetskom bankom, koja je u planu za razdoblje od 2009. do 2012. godine osigurala više od 400 miliona eura za prioritete koji se tiču regionalnih prometnica, projekte ruralnog razvoja te regulacije rijeke Save te modernizacije luke Brčko.

Također, do kraja ove godine trebalo bi završiti i strategiju upravljanja zračnim prometom u BiH, koja se financira i kreditom EBRD od 15 miliona eura. Tom strategijom treba uspostaviti institucije u BiH i preuzeti nadležnost nad upravljanjem zračnim prostorom iznad BiH.

vecernji.hr/radiosarajevo.ba