Sparkasse Bank: U 2012. plasirano 374 miliona kredita

Sparkasse Bank jučer je na konferenciji za medije, u svom sarajevskom sjedištu, predstavila trogodišnji razvoj poslovanja banke. Sanel Kusturica, direktor Sparkasse Bank te izvršni direktori Amir Softić, Zahida Karić i Nedim Alihodžić s medijima su razgovarali i o osnovnim makroekonomskim pokazateljima i rezultatima poslovanja bankarskog sektora u 2012.

„Sparkasse Bank je i u 2012. ostvarila sve zacrtane ciljeve, u skladu sa poslovnim planovima i razvojnom strategijom. Pri tome, ne želimo govoriti o onim pokazateljima koji su samo za nas kao privrednog subjekta pokazatelj uspjeha poput dobiti, nego o pokazateljima koji svjedoče tome koliko smo mi kao banka uspjeli podržati ukupan privredni razvoj zemlje. Iako smo sa sedam miliona KM u 2012. godini postigli zadovoljavajući finansijski rezultat u odnosu na veličinu aktive, ono što nam je bitno je da smo u protekle tri godine uspjeli izgraditi osnove za dugoročno održiv rast. To su prije svega tim mladih, motiviranih uposlenika i rastuća baza zadovoljnih, lojalnih klijenata“. Kazao je Kusturica.

„Posebno nas raduje to što smo uspjeli održati obećanje koje smo dali još početkom 2009. godine da ćemo biti jedna od najdinamičnijih snaga na bh. bankarskom tržištu i biti izuzetno aktivni u kreditiranju privrede i građana BiH. Pored veoma otežanih uslova poslovanja i nedostatka kvalitetnih investicijskih projekata, Sparkasse Bank je u periodu 2009-2012. uspjela ostvariti kreditni rast od preko 70 posto.“

U 2012. plasirali su ukupno oko 374 miliona KM novih kredita od kojih je gotovo 70 posto odobreno privredi. Naši krediti su u 2012. rasli za 15 posto što je značajno iznad tržišnog prosjeka, a Sparkasse je generisala oko 17 posto ukupnog iznosa kreditnog rasta u zemlji. Ukupni depoziti Sparkasse Bank su u periodu 2009-2012. rasli za 81 posto, a godišnji rast u 2012. bio je 24 posto. Ostvaren je i značajan rast štednje građana u našoj banci koja je u 2012. rasla za 45 posto, što je jasan pokazatelj povjerenja građana u sigurnost i stabilnost imena Sparkasse.

„Kada govorimo o tržištu bankarstva generalno, sektor je stabilan, likvidan i dobro kapitaliziran, ali negativni makroekonomski trendovi imaju za posljedicu skroman kreditni rast. Kreditnom potencijalu banaka ne ide u prilog ni usporenje rasta depozita na 2 posto u 2012. godini1, što potvrđuje nelikvidnost privrede i javnog sektora. Pokazatelj koji je također od velike važnosti za kompletnu ekonomiju BiH je rast kapitala banaka jer on može značiti samo dvije stvari: u BiH ulazi svjež kapital u formi dokapitalizacija i/ili banke ostvarene dobiti reinvestiraju na domaćem tržištu“, poručio je direktor.

Amir Softić je dodao da MMF-ova projekcija da je privreda BiH u prošloj godini stagnirala sa nultim rastom - djeluje realno.

Posljedično, stopa nezaposlenosti u BiH je u januaru 2013. dosegla rekordnih 46 posto, što se mora negativno odraziti na privatnu potrošnju u ovoj godini.

„Sigurno da se novi val recesije iz Eurozone koja je u prošloj godini zabilježila pad ekonomije i do 0,7 posto prelio na njene trgovinske partnere van monetarne unije, uključujući BiH. Industrijska proizvodnja je i u januaru i februaru 2013. godine nastavila trend pada iz 2012. godine te je za 3,7 odnosno 4,5 posto manja od mjesečnog prosjeka iz 2012.4 Januarsko smanjenje vanjskotrgovinskog deficita roba od 5,4 posto (uslijed rasta robnog izvoza od 8,4 posto te uvoza od 2,3 posto5) je, istina, ohrabrujući pokazatelj, međutim u suštini je sada samo zaustavljen negativan trend izvoza iz prošle godine“, izjavio je on.

Strane direktne investicije u BiH koje, u nedostatku domaćih ulaganja, jedine mogu dati jači zamah ekonomiji BiH, su sa 430,4 miliona KM u 2012. bile za 0,5 posto veće nego u godini ranije. To je pozitivno, ali u biti je ovaj rast neznatan, a pokazatelj se nakon snažnog pada 2009. nikada nije ni oporavio i mnogo je manji od onoga koji bi ekonomiji BiH bio potreban.

Softićeve su riječe kako se u ovoj godini očekuje stabilizacija, ali ne i oporavak bh. ekonomije koji bi građanima mogao donijeti osjetnu promjenu životnog standarda. „Pozitivan signal za ekonomiju je to što smo u ovu godinu ušli sa usvojenim budžetima te se, još uvijek umjereni, javni dug može uredno servisirati. To ipak ne smije zasjeniti činjenicu da on kontinuirano raste i da je dosegao 7,1 milijarde KM u 2012. godini.“