Reuters: Kako će Hrvatska osigurati sredstva za gradnju LNG terminala?

Britanska agencija Reuters analizirala je nastojanje Hrvatske da osigura izgradnju katarskog LNG terminala, prenosi index.hr .

Katarski Šeik Hamad Bin Kalifa al-Tani jučer se susreo s predsjednikom Stjepanom Mesićem s kojim je razgovarao o jačanju suradnje između Hrvatske i Katara, te gradnji terminala za skladištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG terminal) kojeg Katar želi izgraditi negdje u Europi.

Šeik al-Tani jučer je rekao da je Katar dobio više ponuda iz europskih zemalja za gradnju terminala, ali na to ponude Katar ne želi odgovoriti dok ne dobije odgovor Hrvatske.

Reuters javlja da tri hrvatska poslovna partnera provode posljednje pripreme kako bi se pridružile konzorciju sačinjenom od pet europskih energetskih firmi koji bi se u zajedničkom poslu trebao natjecati pod nazivom Adria LNG.

S hrvatske strane u konzorcij bi bili uključeni Ina, HEP i Plinacro koji bi redom imali deset, devet i šest posto udjela u ukupnom vlasništvu Adria LNG-a, odnosno hrvatske bi firme tako imale četvrtinu udjela u vlasništvu u konzorciju sa stranim partnerima Adria LNG. U spomenutih 25 posto hrvatskog udjela, Ina bi imala vlasništvo nad 56 posto, HEP od 40 posto, a Plinacro samo četiri posto.

Osim Ine, HEP-a i Plinacra konzorcij Adria LNG sačinjavat će još njemački E.ON-Ruhrgas, austrijski OMV, francuski Total, njemački Transgas i slovenski Geoplin.

Reuters piše da strani partneri već godinama žele da se napokon pokrene projekt gradnje LNG terminala, međutim do sada je malo toga učinjeno zbog bojazni od ekološkog utjecaja terminala na okoliš, ali i zbog političke tromosti. Agencija podsjeća na zimski plinski spor Rusije i Ukrajine koji je teško pogodio Hrvatsku te još nekoliko balkanskih i zemalja članica EU, što je natjeralo Hrvatsku vladu da se više fokusira na lokalne energetske projekte.

Nakon dvogodišnjeg vijećanja vlasti su se odlučile na lokaciju u Omišlju na otoku Krku kao mjesto na kojem će se graditi terminal za skladištenje ukapljenog plina. Trebao bi imati kapacitet skladištenja i protoka od 15 milijardi kubnih metara plina godišnje, piše Reuters ističući da Hrvatska godišnje za svoje potrebe utroši oko 3.2 milijarde kubnih metara tog plina.

Predviđa se da bi investicija u Omišlju mogla koštati oko 800 miliona eura, a jedan od ključnih problema Hrvatske trenutno jest kako osigurati 25 posto sredstava potrebnih za gradnju terminala. Gradnja bi trebala početi 2010., dok bi terminal u pogonu trebao biti 2014. godine, piše Reuters.

Analitičari procjenjuju da bi kašnjenje u pogledu rokova moglo uzrokovati otkazivanje projekta zbog toga što se sličan projekt priprema u talijanskoj luci Trst.

index.hr/radiosarajevo.ba