Predsjednik Privredne komore RS-a predlaže: Neplaćena pauza - 140 miliona KM

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić smatra da osim mjera Vlade RS-a, kojima se smanjuju opterećenja privrednicima u ovom bh. entitetu, treba izmijeniti radno zakonodavstvo, odnosno smanjiti obim prava radnika kako bi se privreda brže oporavila, piše Oslobođenje.

Nema opterećenja

Uz to, ocijenio je da za privredni razvoj dobro što u ekonomskoj politici RS-a za ovu godinu nisu predviđena nova opterećenja za privredu i što je uveden neoporezivi dio dohotka od 200 KM po zaposlenom. Đurić je istakao da je to tek prvi korak s ciljem povećanja konkurentnosti preduzeća, a samim tim i proizvoda. Stoga, istakao je, osim Zakona o radu, neophodno je izvršiti i korjenite promjene Zakona o praznicima, te Zakona o dječijoj zaštiti.

''Uzmimo numeričke pokazatelje koji govore da se neoporezivim dijelom dohotka od 200 KM postiže rasterećenje od 33 marke mjesečno po jednom zaposlenom, dok bi ukidanjem plaćene pauze rasterećenje na mjesečnom nivou po radniku iznosilo 50 KM, odnosno na ukupan broj radnika godišnje 140 miliona KM'', naveo je Đurić.

Dodao je i da ako je zakonom propisano četrdesetčasovno radno vrijeme sedmično, to znači 40 sati rada, a ne 40 sati sa pauzama.

''Mi smo rijetka država u kojoj se pauza u toku radnog vremena plaća. Ako želimo našu privredu učiniti konkurentnijom, onda se to mora mijenjati'', podvukao je Đurić.

Predsjednik Privredne komore RS-a postavio je pitanje i da li u RS-u treba biti praznika koliko sada ima i da li svi praznici trebaju biti plaćeni, obrazloživši da svaki dan plaćenog praznika nosi sa sobom opterećenje od deset miliona KM.

Velka Odžaković, generalni sekretar Saveza sindikata RS-a, pak ističe da sindikat neće pristati na smanjenje obima do sada stečenih prava.

''Zakon je propisao koji su to praznični dani i ne mogu privrednici očekivati da radnici rade u te dane'', podvukla je Odžaković.

Predsjednik Privredne komore Srpske je kao jednu od mjera, s ciljem podizanja nivoa konkurentnosti preduzeća, naveo i podizanje efikasnosti rada javne administracije i njeno stavljanje u funkciju potreba privrede, kao i da se domaća privreda nađe u što većem stepenu u realizaciji projekata koji se finansiraju iz sredstava javnog sektora. Ipak, nastavljajući praksu nezamjeranja vlasti, Đurić nije bio raspoložen za odgovor na pitanje treba li doći do smanjenja javne uprave u RS-u, koja jede najveći dio BDP-a ovog entiteta.

Novi zakon

U ovoj kalendarskoj godini, pred Narodnom skupštinom naći će se i donošenje novog zakona o radu RS-a. Iako je RS trebao taj zakon usvojiti u posljednjem kvartalu 2013. godine, zbog propasti socijalnog dijaloga između Vlade, sindikata i poslodavaca, njegovo donošenje je prolongirano. Ima li se u vidu činjenica da se i Vlada RS-a i poslodavci zalažu za radikalne rezove kada su u pitanju prava radnika, bitka sindikata za očuvanje radničkih prava po svemu sudeći tek predstoji.