Odljev mozgova sa Wall Streata

Zbog trenutne ekonomske krize i novih vladinih restrikcija na upošljavanje stranih radnika u Sjedinjenim Državama, inozemni stručnjaci koji se žele uposliti u Americi puno teže će ostvariti svoju želju. Ove su restrikcije dio vladinog programa za spašavanje investicijskih banaka u krizi.

Mnogi strani studenti fakulteta za biznis i menadžment širom Sjedinjenih Država puno su uložili u svoje obrazovanje, nadajući se da će njihovo ulaganje u školarinu jednoga dana biti nagrađeno dobro plaćenom poslovnom ponudom neke američke firme, prenosi Glas Amerike.

Nazli Oguzsimsaroglu iz Turske jedna je od tih studenata. Nedavno diplomiravši na jednoj prestižnoj školi za biznis, prihvatila je ponudu za radno mjesto u tada moćnoj investicijskoj banci Merrill Lynch.

"Jedna od stvari koje su me privukle toj banci je njihov izvrstan program obuke. Osim toga, čak i male banke nastoje uposliti one koji već imaju iskustva u velikima i prestižnima poput Merrill Lyncha," kaže Oguzsimsaroglu.

Međutim, njena ponuda nije trajala dugo. Baš kao i u nekih drugih divovskih investicijskih banaka u zemlji, i vrijednost dionica Merrill Lyncha drastično je pala uslijed širenja finansijske krize u Sjedinjenim Državama.

Kako bi je spasila, Merrill Lynch je preuzela Bank of America, najveća američka poslovna banka, koja je potom posudila novac iz vladinog Programa pomoći za banke koje su se našle u finansijskoj krizi. Tim je potezom Bank of America postala podložna propisima koji ograničavaju radnu vizu tipa H1B, osnovni dokument za upošljavanje stranih radnika.

Vivek Wadhwa stipendist je Programa za istraživanje rada i upošljavanja, pri Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard. On kaže da takve restrikcije nisu samo ksenofobične, već da uzrokuju 'odljev mozgova' upravo u trenutku kad je američkoj ekonomiji najviše potreban talent i inovativnost.

"Problem je u tome što tim zakonom Amerika poručuje svijetu da, kad situacija postane teška, mi zatvaramo vrata. Oni najbolji i najbistriji tada će vidjeti dobre prilike drugdje. Radije će otići u Australiju, i tamo raditi nekoliko godina da otplate svoj studentski kredit, ili će pak osnovati vlastitu tehnološku firmu u Kanadi. To je ogroman gubitak za Sjedinjene Države," kaže Wadhwa.

Istraživanje koje je proveo Vivek Wadhwa pokazuje da su oko jednu četvrtinu američkih tehnoloških kompanija osnovali useljenici.

Taj rezultat, dodaje on, potvrđuje teoriju da strani radnici često stvaraju radna mjesta za Amerikance, te opovrgava uvriježenu tvrdnju da ih uzimaju.

fena/radiosarajevo.ba