MMF zabrinut zbog jačanja istočnoevropskih valuta

Direktor Međunarodnog monetarnog fonda za Evropu Marek Belka preporučio je u utorak vladama i središnjim bankama istočnoevropskih zemalja da spriječe jačanje domaćih valuta, koje prijeti da podrije oporavak njihovih ekonomija i nanese štetu konkurentnosti.

Poljski zlot je prošle godine ojačao 22 posto prema euru, što je drugi po veličini rast među valutama Evrope, Bliskog istoka i Afrike, poslije južnoafričkog randa. Mađarska forinta je istovremeno zabilježila rast od 17 posto, češka kruna od 8,6 posto i rumunjski lej od 3,9 posto, kao rezultat ponovnog interesiranja investitora za njihovu imovinu, podsjetila je agencija Bloomberg.

Belka je rekao u Varšavi da će jačanje istočnoevropskih valuta imati "negativan utjecaj na ekonomski rast" i dodao da je "to nešto što bi trebalo da nas zabrine jer prevelika aprecijacija domaćih valuta može osujetiti ekonomski rast".

Jačanju zlota, forinte, krune i leja pridonijela je preorijentacije investitora s pojedinih ekonomija zone eura, kao što su Grčka, Portugal, Irska i Španjolska, na kupnju aktiva u istočnoeuropskim članicama Evropske unije koje imaju veći potencijal rasta i gdje su razine deficita i dugova niži.

Investitori time odaju priznanje strogoj fiskalnoj politici tih zemalja, uključujući programe MMF-a u Mađarskoj i Rumunjskoj. Poljska, jedina članica EU-a koja je izbjegla recesiju tokom kreditne krize, i Češka također se vraćaju pooštravanju fiskalnih mjera nakon što su uložile velike sume u stimuliranje svojih ekonomija i spašavanje banaka.

Vlasti istočnoeuropskih zemalja moraju tražiti načine da ograniče priliv financija iz inozemstva, uključujući smanjenje raspoloživosti zajmova denominiranih u stranoj valuti, rekao je Belka, koji je 2004. bio premijer Poljske.

Guverneri centralnih banaka istočnoevropskih zemalja također se zalažu za ograničavanje jačanja domaćih valuta i prijete da će intervenirati kako bi spriječili aprecijacije, prenio je Tanjug.

"Ne bih isključio intervencije kao posljednje rješenje, ali ne i kao regularnu političku mjeru", kazao je Belka i dodao da "ispravna mješavina fiskalne i monetarne politike predstavlja prvu liniju obrane".

Mađarska i Rumunjska će zbog nastavljanja recesije dalje sniziti ključne kamatne stope, s 5,5 posto, odnosno sedam posto, dok je središnja banka Češke 25. marta zadržala ključnu kamatnu stopu na rekordno niskoj razini od jedan posto, mada su neki kreatori politike tražili dalje sniženje za četvrtinu procentnog poena, piše Fena.

radiosarajevo.ba