"Lukoil" zainteresiran za bh. tržište

Srbija bi uskoro mogla da dobije prvu benzinsku pumpu koja bi se strujom napajala iz vjetra. To je, između ostalog, Vagit Jusufovič Alekperov, predsjednik privatne ruske naftne kompanije Lukoil, pre dva dana najavio u razgovoru sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.

Da je među prioritetima Lukoila, koji osim proizvodnje i prerade nafte ima i svoje hidropotencijale, sve veće učešće obnovljivih izvora energije, Alekperov je potvrdio i time što je u Srbiji izgrađena benzinska stanica na solarne baterije, ali i najavom da se ruska kompanija intenzivno bavi investiranjem u čistu energiju.

Koji su planovi „Lukoila” u Srbiji i na Balkanu u sledećih tri do pet godina?

Osnovni zadatak Lukoila na Balkanu, posebno u Srbiji, jeste izgradnja mreže benzinskih stanica evropskog kvaliteta. Prioritetni pravac je širenje mreže u Hrvatskoj, BiH i otvaranje filijala u Sloveniji i Albaniji. Cilj je da „Lukoil-Beopetrol” pokrije 20 do 25 odsto srpskog tržišta. Kompanija je prošle godine kupila rafineriju na Siciliji, što joj daje još veće mogućnosti da bude konkurentna u regionu Sredozemlja.

Ako se objedine putevi derivata Srbije, Bugarske, Sicilije, slika je jasna – Lukoil je najkonkurentniji igrač koji već sada proizvodi gorivo euro pet i ispunjava sve druge evropske propise.

Kako gledate na konkurenciju dolaskom Gazpromnjefta u NIS?

Lukoil pozdravlja dolazak Gazpromnjefta u Srbiju. Promjena vlasnika NIS-a nije donijela suštinsku promjenu u konkurenciji na tržištu Srbije.

Šta će za Vašu kompaniju značiti ukoliko i posle 2010. godine bude postojao monopol na uvoz derivata, budući da NIS traži postepenu liberalizaciju tržišta i posle ovog roka?

Naša kompanija radi u mnogim zemljama gdje je otvorenost tržišta već odavno norma u naftnom biznisu. Pristalice smo otvorenog tržišta i otvorene privatne konkurencije, čija je suština minimalne cijene naftnih derivata i maksimalni kvalitet usluga. Otvaranjem tržišta, najviše će dobiti potrošači, jer će moći da biraju gdje da toče najkvalitetnije gorivo.

Očekujemo da će srpska vlada ispuniti obećanje i posle 2010. godine liberalizovati srpsko tržište derivata. Kada kažem da očekujemo liberalizaciju tržišta u Srbiji, podvlačim da je to naš vlastiti interes, a ne interes „Gaspromnjefta” koji ovde ima svoju preradu nafte.

Kakva je pozicija „Lukoil-Beopetrola” u Srbiji i na Balkanu u odnosu na druge naftne kompanije?

Balkanski region je, usled svog geografskog položaja, veza između zemalja istočne i zapadne Evrope. Primijetan je stalni rast potrošnje naftnih derivata. Nesumnjivo, dobra politička klima i odnosi između Rusije i zemalja balkanskog regiona predstavljaju dobru podršku razvoju biznis projekata. Ipak, „Lukoil”, budući da je privatna naftna kompanija, određuje prioritetne regione poslovanja. Po našem mišljenju, postojanje tri ili više velikih ruskih naftnih kompanija na tržištu balkanskog regiona potpomaže razvoj zdrave konkurencije, od čega će najviše dobiti konačni potrošači.

Da li je u planu proširenje Vaše prodajne mreže, kupovina rafinerija ili neke druge naftne kompanije?

Danas Lukoil uspješno radi u Bugarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj i postoje planovi za razvoj u Albaniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U Srbiji uspješno radimo. Zahvalni smo sadašnjoj srpskoj vladi na pomoći u legalizaciji naših objekata.

To će nam pomoći da privučemo dodatne investicije i izgradimo naše objekte na evropskom nivou. U poslednje dvije godine naša pozicija je znatno ojačala. Kupljene su maloprodajne mreže u Bugarskoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Dokle se stiglo s pregovorima u Sloveniji o preuzimanju tamošnje rafinerije? Kakvi su planovi „Lukoila” u Albaniji i gde ste u okruženju najviše prisutni?

Lukoil ima planove za razvoj u Sloveniji i Albaniji, u kojima će biti otvorene filijale kompanije. Što se tiče razvoja, to će biti tema naših daljih pregovora.