Kako tužiti Evropsku centralnu banku

U Njemačkoj se vrlo kritički gleda na planove Evropske centralne banke (ECB) da u neograničenom iznosu kupuje državne obveznice prezaduženih zemalja. Sve se glasnije raspravlja i o tužbi protiv ECB-a. Je li to moguće?

To da je službeni Berlin prilično nezadovoljan najavom Evropske centralne banke i njenog predsjednika Marija Draghija o kupovini državnih obveznica prezaduženih zemalja u velikom stilu, nije nikakva tajna. Novi je moment međutim to da njemački političari, i to ponajprije iz redova vladajuće koalicije, sve glasnije razmišljaju o mogućnosti da ECB tuže zbog prekoračenja ovlasti.

Jedan od najglasnijih kritičara je Peter Gauweiler, bavarski političar iz redova Kršćansko-socijalne unije (CSU), koji je već sa sličnom tužbom protiv oba oblika Evropskog fonda za spas eura (EFSF i ESM)  išao pred njemački Ustavni sud. Ukoliko se on na taj korak odluči, koje mogućnosti mu stoje na raspolaganju?

Protiv poteza ECB-a je moguće pred Evropskim sudom u Luxemburgu podići tzv. tužbu na popuštanje. To je omogućeno člankom 263. Ugovora o načinu rada Evropske unije (AEUV). Ta tužba u sasvim određenim slučajevima stoji na raspolaganje kako pojedincima tako i udrugama - primjerice nevladinim organizacijama. Ali prije toga je potrebno da ECB uopće povuče neki konkretan potez odnosno da se izglasa neki konkretan dokument. Samo na osnovu najava i izjava u javnosti to nije moguće.

Neposredno pogođeni?

Pojedine osobe tužbu mogu podići u slučaju da je djelovanje na koje se tuže usmjereno direktno protiv njih odnosno da ih lično i neposredno pogađa. To znači da se neka odluka ECB-a mora direktno odnositi na tužioca i direktno pogađati njegova prava, te da ga "na temelju stvarnih okolnosti izdiže iz kruga svih ostalih osoba."

Stručnjak za evropsko pravo Franz Mayer sa Univerziteta u Bielefeldu napominje da je Evropski sud to načelo dosada tumačio vrlo restriktivno, za razliku primjerice od mogućnosti tužbe protiv evropskih ugovora pred Njemačkim ustavnim sudom. U ovom konkretnom slučaju, napominje Mayer, je više nego upitno da li bi se moglo reći da najavljena politika Evropske centralne banke pogađa neko konkretnu osobu i izdiže ju na način koji se traži u odredbi.

Tužba Njemačke centralne banke?

Njemački pravnik Franz Mayer napominje međutim da postoji još jedna druga mogućnost: tužba od strane nacionalne Centralne banke. I ona može tužiti Evropsku centralnu banku ukoliko je neposredno pogođena na jednak način kao i pojedinac. I tu bi međutim trebalo pokazati da odluka ECB-a "izdiže" neku banku - primjerice Njemačku centralnu banku (Bundesbank) - od drugih.

Na kraju postoji teoretski i mogućnost podnošenja tužbe od strane Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope ili Evropske komisije protiv djelovanja Evropske centralne banke. Naravno i pojedine države mogu podići tužbu. Što se Njemačke tiče to bi još bila i najizglednija tužba, ali zasada nije vjerovatno da će do toga doći. Najviše kritike je naspram planova ECB-a doduše dolazi iz Njemačke, ali prošlog petka (7.9.) je njemačka kancelarka Merkel javno rekla da podržava politiku za koju se zalaže Mario Draghi. Time je, čini se, dato zeleno svjetlo za kupovinu državnih obveznica temalja u krizi - i to u neograničenoj količini.