Investicije u RS-u: Nova elektrana na temeljima propalog projekta u Gacku

Dok se sumiraju milionski troškovi za propali elektroenergetski projekt u Gacku u partnerstvu sa Česima, vlast Republike Srpske najavljuje sličan projekt s kineskom firmom.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Zvučalo je dobro kada je prije skoro deset godina u Gacku najavljena izgradnja najmodernijeg energetskog objekta na Balkanskom poluotoku.

Predstavnici elektroprivrednih poduzeća iz Republike Srpske (RS) i Češke planirali su u ovom hercegovačkom gradu otvoriti novu termoelektranu, obnoviti postojeću i otvoriti novi rudarski kop za eksploataciju uglja. U Gacku su osnovali i zajedničko poduzeće „Nove elektrane Republike Srpske“ (NERS) za proizvodnju i prodaju električne energije, preko koje je trebalo realizirati projekt.

Skoro deset godina poslije, umjesto najavljenog energetskog projekta ostali su samo troškovi, otkriva Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Najmanje 13 miliona maraka potrošeno je na sporove koji su zbog ovog projekta pokrenuti, ali i za poslovanje „NERS-a“. U međuvremenu je nad ovom firmom otvoren stečaj jer se nikada nije bavila poslom za koji je registrirana.

Dok stečajni postupak traje i još se zbrajaju ukupni troškovi, vlast u RS-u ponovo najavljuje izgradnju termoelektrane u Gacku, ovoga puta u partnerstvu s kineskom firmom „Dongfang Electric Corporation“.

Novi početak za staro poslovanje

Prije tri decenije puštena je u pogon Termoelektrana „Gacko I“ koja je zajedno s Rudnikom lignita „Gračanica“ bila u cijelosti državno poduzeće. U 2005. godini poduzeće je privatizirano vaučer ponudom i preregistrirano u akcionarsko društvo Rudnik i Termoelektrana (RITE) Gacko. Vlada RS-a je zadržala kontrolni paket akcija u visini od 65 posto, dok su ostale preuzeli mali akcionari. Godinu dana kasnije, društvo je nastavilo poslovati kao zavisno poduzeće u sastavu Vladine Elektroprivrede Republike Srpske (ERS).

Prilikom izgradnje Termoelektrane „Gacko I“ izgrađen je i dio infrastrukturnih objekata za novi blok – Termoelektranu „Gacko II“. Ovaj energetski objekt rukovodstvo ERS-a je odlučilo u 2006. graditi u partnerstvu s češkim elektroprivrednim poduzećem „ČEZ“.

Plan je bio da zajednički izgrade novu termoelektranu do 2013. godine, revitaliziraju postojeću i na taj način produže njezin radni vijek te otvore novi rudarski kop u rudniku „Gračanica“, čime bi se povećale zalihe uglja za snabdijevanje termoelektrana.

Partneri su predvidjeli da je vrijednost ove investicije oko 2,7 milijarde KM.

Planirali su u Gacku formirati zajedničko poduzeće koje će preuzeti sve aktivnosti u vezi s realizacijom projekta. Kao ulog u kapitalu ERS bi u to poduzeće unio imovinu RITE Gacko, a „ČEZ“ bi dao ulog u novcu u iznosu koji će mu osigurati pravo na većinsko upravljanje projektom. Ostala potrebna sredstava osigurali bi kreditima.

Realizacija projekta započela je u decembru 2006. godine. Tada je u Gacku osnovano zajedničko poduzeće za proizvodnju i prodaju električne energije „NERS“, s početnim kapitalom od 800.000 KM. „ČEZ“ je imao većinsko vlasništvo od 51 posto, dok je ERS imao ostalo.

Ali, za nastavak projekta bila je potrebna saglasnost i ostalih akcionara RITE Gacko.

U tom cilju je za ponedjeljak 14. maja 2007. godine zakazana Skupština akcionara. Predložena je rasprava o Sporazumu o provedbi između „ČEZ-a“, ERS-a i RITE Gacko u kojem su definirani koraci u realizaciji projekta te Izvještaj o procjeni vrijednosti uloga RITE „Gacko“ u stvarima i pravima koji se unose u „NERS“ Gacko.

Prema dokumentima koji su u posjedu CIN-a, mali akcionari, odnosno predstavnici investicijskih fondova nisu poštom nekoliko sedmica ranije dobili materijal za raspravu, kako je to bila uobičajena praksa. Dio dokumentacije su dobili uoči vikenda, odnosno neposredno pred održavanje skupštine. S obzirom na to da se radilo o preko 100 stranica materijala kojim se određuje budućnost firme, oni se nisu mogli adekvatno pripremiti za raspravu.

Ne želeći kvariti planove Vlade RS-a i menadžmenta ERS-a koji su zvučali dobro, a nemajući potpune informacije o dogovorenim planovima, predstavnici malih akcionara su kod glasanja ostali suzdržani. S obzirom na to da niko nije glasao protiv, pripremljeni materijal je usvojen.

Na osnovu toga su sredinom maja 2007. godine predstavnici „ČEZ-a“ Martin Roman i Vladimir Schmalz potpisali Sporazum o provedbi s direktorima ERS-a Pantelijom Dakićem i RITE Gacko Vlastimirom Savičićem koji je podržala i Vlada RS-a na čelu s Miloradom Dodikom.

Ovim sporazumom je definirano da ERS kao ulog u kapitalu u „NERS-u“ unosi imovinu RITE Gacko. Precizirano je da sve nekretnine, postrojenja i oprema, dugoročni finansijski plasmani, nematerijalna ulaganja i sve obaveze koje ima RITE Gacko s posljednjim danom 2007.godine postaju vlasništvo „NERS-a“. Konsultantska kuća „Deloitte“ iz Beograda je procijenila da na 31.12.2006. godine vrijednost tog uloga iznosi nešto manje od 339 miliona maraka.

Sporazumom je definirano da istovremeno sa unosom tih sredstava u zajedničko poduzeće „ČEZ“ treba uplatiti kapital u novcu. Nije definirano o kojem iznosu se radi, ali je naznačeno da treba biti iznos koji će im osigurati da zadrže većinsko vlasništvo od 51 posto u „NERS-u“.

Unos kapitala u „NERS“ je naveden kao preduvjet za ostale aktivnosti, među kojima su i prijenos svih dozvola, koncesija i licenci koje RITE Gacko ima ili će u međuvremenu dobiti u vlasništvo „NERS-a“. Dogovoreno je i da će u „NERS“ preći da rade i radnici RITE Gacko kojih je u to vrijeme bilo više od 1.500. Bez imovine i radnika RITE Gacko se ne bi ugasilo, već bi poslovanje nastavilo kao finansijski holding.

Sporazumom je definirano da će, u slučaju da se imovina RITE Gacko ne prenese u „NERS“, Elektroprivreda Republike Srpske morati otkupiti „ČEZ-ov“ dio u ovom zajedničkom poduzeću i da će se bilo kakvi sporovi između partnera rješavati arbitražom pri Međunarodnoj privrednoj komori u Beču.

Sudski i ostali sporovi

Ovi planovi se nisu dopali malim akcionarima RITE Gacko, odnosno predstavnicima zatvorenih investicijskih fondova: „Euroinvestment Fond“, „Zepter Fond“, „BLB Profit“ i „VB Fond“. Zbog toga su sredinom augusta 2007. godine tužili RITE Gacko i ERS pred Osnovnim sudom u Trebinju.

Od Suda su zatražili da poništi odluke sa sporne Skupštine akcionara RITE Gacko na osnovu kojih je Sporazum potpisan. U tužbi su naveli da, osim što nisu pravovremeno dobili materijal za Skupštinu, nikada nisu dobili sve potrebne dokumente u vezi s ovim projektom. Naveli su da je vrijednost kapitala RITE Gacko, koji se namjerava unijeti u „NERS“, potcijenjena budući da je društvo u to vrijeme imalo tržišnu vrijednost od 930,9 miliona maraka, što je za 2,7 puta više od sačinjene procjene.

Postavili su i alternativni tužbeni zahtjev da, ukoliko se ne ponište odluke sa Skupštine akcionara, ERS i RITE otkupe njihove akcije za 113.629.733 KM. Jedan od pravnih zastupnika fondova advokat Miljenko Pucar kaže da, zapravo, nije postojala ozbiljna namjera predstavnika fondova da izađu iz suvlasništva RITE Gacko. “Mi smo postavili zahtjev da bismo to digli na jedan mnogo veći nivo s mnogo para, jer je ogromna imovina fondova“, kaže Pucar.

U odgovoru na tužbu je, uz ostalo, navedeno da su akcionari materijal za Skupštinu akcionara mogli pogledati u sjedištu RITE Gacko i da niko nije glasao protiv potpisanog Sporazuma o provedbi.

Sudski postupak je trajao sedam godina. Donosila su se određena sudska rješenja i ulagale žalbe, a predmet prebacivao od jednog do drugog suda. Okončan je u septembru prošle godine na Okružnom privrednom sudu u Trebinju tako što su odluke Skupštine akcionara ostale na snazi, mali akcionari su odustali od alternativnog odštetnog zahtjeva i svaka stranka u postupku mora platiti svoj dio sudskih troškova koji iznose 63.250 KM.

„Suštinski smo uspjeli“, kaže advokat Pucar, zadovoljan jer je ovaj sudski postupak zaustavio prijenos imovine RITE Gacko u vlasništvo „NERS-a“.

Zbog toga je, „ČEZ“ krajem maja 2009. godine, ne čekajući konačno rješenje sudskog postupka malih akcionara, pokrenuo arbitražni spor u Beču protiv RITE Gаcko, ERS-a i Vlade RS-a, tražeći odštetu od 115.391.246 KM za izgubljenu dobit.

Ovaj arbitražni postupak završen je krajem augusta prošle godine, odnosno nekako u isto vrijeme kada i sudski postupak u Trebinju, ali detalji nisu objavljeni. Arbitražna odluka nije javni dokument, a „ČEZ“ i ERS s novinarima CIN-a ne žele razgovarati o detaljima koji su dogovoreni.

Iz ERS-a su poslali dopis u kojem navode da „ČEZ“ neće dobiti novac koji je tražio u odštetnom zahtjevu jer je u arbitražnom postupku utvrđeno da „nije pretrpio nikakvu štetu uslijed odustanka od izvršenja Sporazuma“.

Međutim, CIN otkriva da su novčanu štetu zbog ovog projekata imali ERS i RITE Gacko.

RITE Gacko je pretrpjelo štetu od 2,4 miliona KM, koliko je u konačnici moralo platiti „ČEZ-u“ na ime spora i zateznih kamata, navedeno je u izvještaju nezavisnog revizora o poslovanju društva u  2014.godini. Sudska dokumentacija pokazuje da je ERS morao platiti oko četiri miliona maraka za otkup „ČEZ-ovog“ suvlasničkog udjela od 51 posto u „NERS-u“, ali da time nije dobio veliku vrijednost.

Stečaj „NERS-a“

Prema podacima iz sudskog registra, u periodu od osam godina, dok je poduzeće bilo u zajedničkom vlasništvu ERS-a i „ČEZ-a“ osnivački kapital „NERS-a“ je narastao na 7,8 miliona KM. Međutim, taj novac je potrošen na plaće, naknade, poreze i za izradu potrebne dokumentacije za realizaciju projekta. Na kraju prošle godine imovina „NERS-a“ je iznosila 846.856 KM i, uglavnom, je riječ o  vrijednost nematerijalnih ulaganja koje firma ima, a ne gotovinu s kojom ERS može raspolagati.

U martu ove godine, ERS je pokrenuo postupak likvidacije „NERS-a“ pred Okružnim privrednim sudom u Trebinju. Iako poduzeće nikada nije došlo u priliku da se bavi proizvodnjom i prodajom električne energije, imalo je troškove poslovanja za poreze i doprinose koji su s kamatom došli do sume od oko 50.000 KM. S obzirom na to da „NERS“ u postupku likvidacije nije imao imovinu s kojom bi pokrio te troškove, u junu ove godine nad poduzećem je otvoren stečajni postupak, koji još uvijek nije okončan.

Za to vrijeme polako ističe vijek trajanja Termoelektrane „Gacko I“, koja proizvodi jednu trećinu električne energije u Republici Srpskoj. Projektirana za rad od 200.000 sati, tako da bi s radom mogla stati u 2026. godini. Zbog toga je Vlast u ovom entitetu ponovo pokrenula priču o izgradnji nove Termoelektrane „Gacko II“.

Ovoga puta kao potencijalni graditelj se spominje kineska kompanija „Dongfang Electric Corporation“. Potpredsjednik ove kompanije Zhiqiao Han i ministar za industriju, energetiku i rudarstvo RS-a Petar Đokić potpisali su početkom prošlog mjeseca memorandum o suradnji.

„Postoji spremnost kineske strane da osigura sredstva za realizaciju ovog projekta na kreditnoj osnovi, po uvjetima koji bi bili veoma prihvatljivi za Elektroprivredu RS-a kao nosioca aktivnosti“, rekao je tom prilikom ministar Đokić. Iz resornog ministarstva najavljuju da će uvjeti za finansiranje biti najvažnija komponenta ovog projekta.

Kompanija „Dongfang Electric Corporation“ gradi termoelektranu u Stanarima koja je u vlasništvu firme „EFT-Rudnik i termoelektrana Stanari“. Za izgradnju ove termoelektrane Kineska razvojna banka je odobrila kredit, a zauzvrat je u zalog dobila EFT-ovu firmu u Stanarima te pravo na koncesiju za ugalj, vodu i termoelektranu.

Termoelektrana u Stanarima bi trebala biti puštena u probni rad krajem ove godine.