Evropska komisija: Smanjenje nezaposlenosti je uzrokovano odlaskom građana BiH

Evropska komisija (EK), prije nekoliko dana objavila je kvartalni ekonomski izvještaj za zemlje u procesu proširenja.

Prema informacijama koje su dostupne Evropskoj komisiji, rast ekonomije Bosne i Hercegovine će ubrzati u periodu od 2018. do 2021. godine i dostići nivo od 3,8 posto.

Brži razvoj bh. ekonomije

Analitičari EK predviđaju da će se popraviti situacija i na tržištu rada, te da će tome doprinijeti nešto brži razvoj bh. ekonomije.

„Fiskalne strategije predviđaju i blagi suficit u 2020. i 2021. godini, što bi trebalo pomoći smanjiti državni dug ispod 30 posto BDP-a“, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da je realni rast BDP-a u prošloj godini smanjen s 3,4 posto na 3,1, uglavnom zbog slabijeg rasta ukupnog izvoza, koji se usporio s 11,8 posto u 2017. na 5,9 posto u 2018.

„U prošloj godini zabilježen je rast registrirane zaposlenosti. Taj se trend nastavio i u januaru, kada je zaposlenost bila 4,1 posto viša nego godinu prije, što predstavlja dodatnih 32 hiljade registriranih zaposlenika. Više od polovice povećanja zaposlenosti dogodilo se u sektoru trgovine na veliko, proizvodnji i turizmu. Istodobno, registrirana se nezaposlenost nastavila smanjivati u odnosu na isto razdoblje prošle godine, za oko 7,5 posto u četvrtom tromjesečju i za 8,4 posto u januaru, što je jednako padu od oko 40 hiljada u broju nezaposlenih“, dodaje se u izvještaju.

Dugotrajna nezaposlenost

Analitičari EK-a ističu da ovo smanjenje je još uvijek znatno veće od povećanja broja zaposlenih, što upućuje na kontinuirani pad službene radne snage.

„Nezaposlenost mladih ostaje visoka, dok je udio dugotrajno nezaposlenih, tj. Osoba bez zaposlenja duže od 12 mjeseci, oko 80 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Nominalne su plaće u četvrtom tromjesečju porasle za 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu i zadržale taj nivo i u januaru“, naglašeno je.

Dodaje se da deficit tekućeg računa u 2018. godini iznosio je 4 posto BDP-a, a oko 0,5 postotnih bodova niži nego godinu prije, što u velikoj mjeri odgovara smanjenju deficita robne razmjene.

„Godišnji rast domaćih kredita ostao je snažan u četvrtom tromjesečju i povećan je 6,4 posto. Krediti domaćinstvima i privrednicima su raspoređeni u gotovo jednakim udjelima čine oko 85 posto ukupnih kredita. Rast ukupnih depozita ostao je snažan. U četvrtom tromjesečju i u januaru depoziti su porasli za 9,9 posto na godišnjem nivou. Tokom 2018. godine depoziti su porasli za 11,3 posto na godišnjem nivou, u usporedbi s 10,4 posto u 2017. godini.

Analitičari Evropske komisije ističu da su prihodi javnog sektora nastavili rasti.

„Tokom četvrtog tromjesečja 2018. i u prva tri mjeseca 2019. godine indirektni porezi, koji čine oko 40 posto ukupnih prihoda, nastavili su rasti i povećani su za oko 7 posto u odnosu na prošlu godinu. Potrošnja na plaće u javnom sektoru je ostala ograničena. U prijedlozima budžeta za 2019. godinu predviđen je deficit u cijeloj zemlji od oko 1 posto BDP-a“, pojašnjeno je.