DW: Obećanje ludom radovanje?

Cilj je bio ambiciozan: najbogatije zemlje svijeta htjele su do 2015. godine povećati svoju pomoć siromašnima na 0,7% svog BDP-a. Od toga očito neće biti ništa. Na summitu G8 u talijanskoj L' Aquili danas (9.7.) će gostovati zemlje u razvoju - a sa svojim domaćinima iz skupine G8 oni će ustvari samo bilancirati do sada realiziranu pomoć.

Do 2015. je godišnja svota iz novčanika bogatih trebala narasti na oko 100 milijardi.

Računica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dokazuje da je u ovom trenutku realizirana samo trećina tog plana: umjesto 0,51% BDP-a, bogati za sada izdvajaju "samo" 0,29% svog BDP-a u korist siromašnih zemalja.

Globalna kriza i Treći svijet

Zemlje u razvoju sadašnja ekonomska kriza najteže pogađa. Cijene sirovina kojima raspolažu su opale, baš kao i prihodi od turizma ili poljoprivrede. U većini zemalja jedva da postoje i programi socijalne pomoći najugroženijima. U sadašnjoj bi situaciji ustvari idealno bilo povećanje pomoći od strane bogatih država, a ne njezino smanjivanje.

Najviše novca za pomoć siromašnima izdvaja Velika Britanija - 0,43 svog BDP-a. Njemačka izdvaja 0,38% (13,9 milijardi dolara), a SAD samo 0,18% BDP-a (otprilike 26 milijardi dolara).

Neke europske zemlje, koje uopće ni ne sudjeluju na summitu G8, puno su velikodušnije. One su već odavno su premašile obećanih 0,7% BDP-a: to su Danska, Holandija, Norveška i Švedska.

Milenijski ciljevi ugroženi

Osjetno povećanje pomoći u razvoju jedan je od preduvjeta za ostvarivanje tzv. "milenijskih ciljeva". Oni su definirani 2000. godine na summitu Ujedinjenih naroda. Najvažniji cilj je smanjenje broja gladnih i siromašnih ljudi u svijetu za 50% do 2015. No, kako tvrdi UN, broj gladnih i siromašnih trenutno raste - zbog ekonomske krize. Do kraja 2009. bi po prvi put mogla biti dosegnuta brojka od milijarde gladnih i siromašnih. Svjetska banka procjenjuje da već sad oko 1,4 milijarde ljudi na svijetu dnevno na raspolaganju ima manje od 1,25 dolara.

Razlozi osjetnog porasta stope siromaštva u najteže pogođenim regijama, azijsko-pacifičkom prostoru i u Africi južnije od Sahare su prije svega loša gospodarska situacija, koja uvjetuje opadanje prihoda i povećanje broja nezaposlenih.

dw-world.de/radiosarajevo.ba