Dok se evropska privreda oporavlja, poreske prevare uzimaju maha

Foto: europa.eu

Prvo jedna dobra vijest. To da se evropska privreda polako oporavlja je sve izvjesnije. A sada loša - malverzacije sa plaćanjem poreza sve su veće.

Prognoze o daljim privrednim kretanjima u EU biće poznate narednog mjeseca i u novembru bi Evropska komisija konačno mogla i zvanično da potvrdi da je privredna kriza prošla. Evropski komesar za monetarnu politiku Joaqim Almunia, međutim, podsjeća da bi se tada također trebalo prestati i sa politikom daljeg zaduživanja.

„Ako naše prognoze potvrde da bi 2011. mogla biti godina oporavka, to bi bio pravi trenutak da polako počnemo sa obustavljanjem programa pomoći, ali i konsolidacijom privrede. To naravno ne znači da neke države sa tim procesom ne mogu da počnu i prije 2011. godine.“

Pojačati ulogu policije

Trenutno se većina članica Evropske unije protivi tzv. paktu stabilnosti, koji ograničava zaduživanja pri budžetskom deficitu većem od tri posto od društvenog bruto proizvoda. Komesara Almuniju posebno je pogodila politika grčkih vlasti koje su se poslužile obmanom i umjesto stvarnih deset, pregovarali su o deficitu od šest posto.

Podjednako važno pitanje je jedinstveno nadgledanje finansijskih kretanja na tržištu EU. Resorni ministar u švedskoj vlasti koja predsjedava Unijom, Anders Borg kaže:

„Preživjeli smo veoma teška vremena na finansijskom planu, sada bismo morali da se pozabavimo jačanjem uloge policije u tom procesu.“

O tome je međutim na nivou EU teško postići konsenzus. Prije svega je Velika Britanija ta koja bi da ostane po strani, štiteći svoju Londonsku berzu. Razgovori na tu temu će ipak biti nastavljeni i to najvjerovatnije na Samitu najavljenom za narednu sedmicu.

Ko to ne plaća porez?

Druga podjednako važna tema su malverzacije u plaćanju poreza. Austrija i Luksemburg su izrazile protivljenje inicijativama koje bi podrazumijevale veću prekograničnu kontrolu na tom planu. Automatska razmjena informacija država članica EU bi se, prema mišljenju austrijskog ministra finansija Josepha Prela, odrazila na investicione prilike.

„Ja sam želim da na tom planu postoji potpuna transparentnost, a ne da se onda pojedine države kriju iza argumenata kojim štite takve proizvode. Ako budu izrazile spremnost da razmjenjuju informacije onda nije na mjestu da u određenim situacijama kažu: postoje proizvodi o kojima mi ništa ne znamo.“

Iako i ovo, ali i pitanje finansiranja projekata za zaštitu klime, ostaje otvoreno šefovi vlada i država svakako će ponovo razgovarati o tome na predstojećem samitu.

dw-world.de/radiosarajevo.ba