Informacija za bh. dijasporu: Šta donosi novi zakon o evidentiranju radnog vremena u Njemačkoj?

0
Radiosarajevo.ba
Informacija za bh. dijasporu: Šta donosi novi zakon o evidentiranju radnog vremena u Njemačkoj?
Foto: Pexels / Ilustracija

Radni sud u Njemačkoj je 2022. godine odlučio kako se radno vrijeme zaposlenika mora bilježiti.

Njemački ministar rada Hubertus Heil želio je u proljeće donijeti novi zakon o radnom vremenu, ali je zakon zapeo.

"Pritisak za donošenje zakona postoji", kaže zastupnik SPD-a u Bundestagu iz Brandenburga, "radi se o nekoliko milijuna ljudi, od kojih neki nisu plaćeni za posao koji obavljaju".

Premijer liga BiH: Željezničar s novim stručnim štabom traži bodove spasa

Premijer liga BiH: Željezničar s novim stručnim štabom traži bodove spasa

Prekovremeni rad nije plaćen

To je zato što se radni sati uopće ne bilježe. Zastupnik, koji je prije posla u parlamentu radio za lanac supermarketa, često je doživljavao da prekovremeni rad nije plaćen.

Za njega bi obavezno evidentiranje radnog vremena bio pravi način za suzbijanje neplaćenog rada i osiguravanje poštivanja pravila o minimalnoj plaći: "Inače bismo iznevjerili mnoge ljude".

Nijemci bježe od ovog posla: Znate li koliko zarađuju konobari u Njemačkoj?

Nijemci bježe od ovog posla: Znate li koliko zarađuju konobari u Njemačkoj?

Međutim, kontroverzna odluka Saveznog suda za rad iz 2022. izazvala je nemir među poslodavcima u Njemačkoj.

"Pravilo o satu" donosi novu birokraciju i nije prikladno za moderan, fleksibilan radni svijet. Argument suda je da ne postoji drugi način da se kontrolira maksimalno radno vrijeme i vrijeme odmora, odnosno pauze.

Nadležni ministar rada Hubertus Heil (SPD) najavio je brzo, nebirokratsko rješenje za proljeće 2023. godine, kada je trebao predstaviti prvi nacrt zakona u aprilu. Međutim, to se nije dogodilo.

Heil želi "fleksibilna rješenja", ali se političari ne mogu usuglasiti kakav zakon o radnom vremenu treba biti.

Evidentiranje elektronskim putem

Postoji još jedan problem s Heilovim prijedlogom zakona: on propisuje da se poslodavci i sindikati smiju dogovoriti o detaljima bilježenja radnog vremena. Za firme koje nemaju kolektivni ugovor trebalo bi propisati drugačiji model: dnevno evidentiranje radnog vremena za svakog zaposlenika, elektronskim putem.

No, budući da sada polovica svih zaposlenih u Njemačkoj radi u firmama koje nemaju kolektivni ugovor, to bi moglo utjecati na mnogo ljudi.

"Bilježenje radnog vremena mora biti osmišljeno sa što manje birokracije kako mala i srednja poduzeća ne bi patila od dodatne birokracije", kaže bavarski član CSU-a u Bundestagu.

Ministar privrede Njemačke: 'Zavisimo od useljeničke radne snage'

Ministar privrede Njemačke: 'Zavisimo od useljeničke radne snage'

Dio političara se zalaže da se zadrži model radnog vremena temeljenog na povjerenju, što znači da se firme mogu i dalje odreći nadzora koliko sati zaposlenici stvarno rade. To pogađa oko 20 posto svih zaposlenih u Njemačkoj.

S druge strane, predlaže se praćenje radnog vremena putem aplikacija. Tako bi zaposlenici sami evidentirali svoje radno vrijeme.

Njemački savez sindikata (DGB) traži da se evidentiranje radnog vremena konačno uredi na obvezujući način.

DGB ističe da se presuda Saveznog suda za rad primjenjuje i bez novog zakona. Smatraju kako bi se firme trebale kazniti novčano, ako ne bilježe radno vrijeme svojih zaposlenika.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije