Cijena nafte na londonskom tržištu pada treću sedmicu zaredom

Na londonskom tržištu cijena nafte pala je i prošloge sedmice, treće zaredom, jer se ulagači plaše da će trgovinski sukob između SAD-a i Kine negativno utjecati na svjetsku privredu, a time i na potražnju za energentima.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je gotovo 2 posto, na 63,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1 posto, na 53,99 dolara, javlja Hina.

U prvom dijelu sedmice cijene su bile pod pritiskom zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, koji bi mogao izazvati usporavanje rasta globalne privrede.

Niz podataka ukazuje na slabljenje rasta američke privrede pa su zavladale špekulacije da bi američka centralna banka uskoro mogla smanjiti kamatne stope.

Napetosti rastu od kada je SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Trgovinski rat SAD-a i Kine

Uz to, Washington je poručio da bi uskoro mogao povećati carine na još oko 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, nakon što je nedavno povećao carine na 200 milijardi dolara kineskog uvoza.

Kina je na to najavila protumjere na uvoz iz SAD-a.

Očekuje se da će se dužnosnici SAD-a i Kine sastati krajem juna na sjednici grupe G20 najvećih svjetskih privreda.

Trgovce je iznenadio i skok zaliha sirove nafte, benzina i derivata u SAD-u u prošloj sedmici, prema izvještaju Američkog instituta za naftu (API). Pritom su zalihe sirove nafte skočile za čak 6,8 miliona barela, dok su analitičari očekivali rast za nešto manje od milion barela.

"Zbog podatka o povećanju zaliha izvještaj je snažno pritisnulo cijene. Gomilanje zaliha ne podiže raspoloženje u aktuelnom tržišnom okruženju", naveli su analitičari ING banke u osvrtu na situaciju.

Oporavak cijena u drugom dijelu sedmice

Ipak, krajem prošle sedmice cijene nafte su se oporavile nakon izjave saudijskog ministra energetike Khalida al-Faliha da je cijena barela od 60 dolara preniska da ohrabri ulaganja u sektoru.

Falih je istaknuo da Saudijska Arabija ne želi povećavati proizvodnju kako bi nadoknadila niže cijene nafte.

Sporazum OPEC-a i skupine nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno istječe krajem mjeseca.

"Što se tiče OPEC-a, gotovo smo već usaglasili stajališta o produženju sporazuma o ograničenju snabdjevanja. Sada još moramo dogovoriti detalje sa zemljama izvan OPEC-a", rekao je Falih.

Ponudu nafte ograničavaju i američke sankcije na izvoz iz Irana i Venezuele.

S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših nivoa u historiji, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla doseći i 13 miliona barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

SAD potkopava pokušaje OPEC-a

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

Posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 11, na ukupno 789 postrojenja, najniži nivo od februara prošle godine.

U istom periodu prošle godine aktivna su bila 862 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.