BiH ima najniži PDV u regiji, a Hrvatska najviši

Vlada Crne Gore donijela je odluku o povećanju stope PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) sa postojećih 17 na 19 odsto.
"Osnovni motiv za donošenje ovakve odluke je nastojanje Vlade Crne Gore da zaustavi dalje pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti, u prvom redu pokazatelja javnog duga, koji je posljedica višegodišnjeg budžetskog deficita, odnosno nesklada između javnih prihoda i javnih rashoda", saopćilo je Ministarstvo finansija Crne Gore.

Bosna i Hercegovina trenutno ima najniži porez na dodanu vrijednost od 17 posto, u Srbiji PDV iznosi 20 posto, a u Hrvatskoj rekordnih 25 posto.

Ekonomisti upozoravaju da to što je stopa PDV-a u BiH najniža ne znači da građani ove zemlje odvajaju najmanje iz svoga džepa kako bi platili poreze, jer se u BiH primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto. Godinama se u ovoj zemlji vodi rasprava o uvođenju diferencirane stope kako bi se povećali porezi na luksuzne proizvode, dok bi osnovne životne namirnice, lijekovi i knjige bili oporezivani po manjoj stopi, što je praksa u skoro svim evropskim zemljama, piše Agencija Anadolija.

S druge strane, najveće poreze plaćaju stanovnici Hrvatske i Srbije. Hrvatska trenutno ima tri stope PDV-a: opću stopu od 25 posto, te dvije snižene stope, od 10 i od 5 posto. U Hrvatskoj se na hjeb, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice plaća porez od 5 posto, dok se snižena stopa PDV-a od 10 posto odnosi na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane, bezalkoholna pića i napitke, te na vino i pivo u ugostiteljskim objektima.

Građani Srbije plaćaju PDV od 20 posto, što je drugi najveći porez na Balkanu. U oktobru prošle godine u Srbiji je povećan PDV sa 18 na 20 posto, dok je stopa od 8 posto zadržana za sve životne namirnice, kao što su hljeb i drugi pekarski proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, brašno, šećer, jestivo ulje i jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, med, voda, jaja, a ista stopa od 8 posto primjenjuje se na lijekove, udžbenike i nastavna sredstva, ogrjevno drvo, komunalne usluge i prirodni gas.

Nakon Srbije slijedi Crna Gora gdje će se, ukoliko Skupština podrži današnju odluku Vlade, primjenjivati PDV od 19 posto čime će se, prema očekivanjima Vlade, spriječiti dalje pogoršanje fiskalne stabilnosti u toj zemlji. Prema odluci vlade Crne Gore, niže stope PDV-a će biti zadržane na istom nivou, od sedam posto. Ta stopa se odnosi na osnovne prehrambene proizvode, lijekove, knjige, štampu, kompjutersku opremu, usluge smeštaja u hotelima, usluge javnog prevoza, pogrebne usluge, stočnu hranu i druge. Tako će u Crnoj Gori za oko 50 posto artikala iz potrošačke korpe biti zadržana niža stopa PDV-a od 7 posto.

Standardna stopa PDV-a u Makedoniji je 18 posto, a 5 posto na osnovne životne namirnice, poljoprovredne mašine i repromaterijale, ljekove, rečunare, javni prevoz i stanove.

Od ostalih zemalja šire regije, viša stopa PDV-a u Sloveniji je 20 posto, dok se primjenjuje i međustopa PDV-a od 8,5 posto za osnovne životne namirnice.

Opće stope PDV-a u zemljama zapadnog Balkana, pak, spadaju među niže u Evropi. Također, posmatrajući globalno, Evropa je kontinent na kojem se primjenjuju najviše stope PDV-a.

Među zemljama Evropske unije (EU), najviši PDV se primjenjuje u Mađarskoj i iznosi 27 posto, a prate je Danska i Švedska sa 25 posto, te Rumunija sa 24 posto.

Najniža stopa PDV-a u Evropi se primjenjuje u Luksemburgu gdje standardna stopa iznosi 15 posto, na Južnom Kipru 17 posto, te u Španiji i na Malti 18 posto.

Od ostalih evropskih zemalja, viša stopa PDV-a u Turskoj iznosi 18 posto, a snižena se kreće od 1 do 8 posto. U Italiji PDV iznosi 21 posto a snižena stopa je 10 posto. U Velikoj Britaniji PDV iznosi 20 posto a niža stopa 5, u Francuskoj 19,6 posto a snižena od 5,5 do 7, u Bugarskoj 20 dok je snižena stopa 9 posto. Prosjek standardnog PDV-a u zemljama Evropske unije iznosi 20.94 posto.

Među evropskim zemljama, samo Bosna i Hercegovina i Danska primjenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode, bez snižene stope za najosjetljivije proizvode. Jedinstvena stopa PDV-a u Danskoj opravdana je činjenicom da je ovo jedna od evropskih država sa najrazvijenim socijalnim programima i malim jazom između bogatih i siromašnih.

Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez, što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, već od lica koja se smatraju krajnjim potrošačima.