Najavljene velike investicije do 2030.: Može li se Volkswagen vratiti u BiH?
Njemačka automobilska grupa Volkswagen (VW) planira ulaganja od 160 milijardi eura do 2030. godine, najavio je nedavno izvršni direktor Oliver Blume, signalizirajući nešto skromniji iznos u uslovima krize na dva ključna tržišta – Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.
Uprava grupacije svake godine ažurira iznos ulaganja u okviru petogodišnjeg investicijskog plana, a za period od 2025. do 2029. zacrtan je iznos od 165 milijardi eura. Direktor Blume je za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung rekao da je fokus u najnovijem investicijskom planu "na Njemačkoj i Evropi", uključujući proizvode, tehnologiju i infrastrukturu.
Ove najave proteklih dana potaknule su pitanje može li Bosna i Hercegovina iskoristiti ovu priliku – koju neki nazivaju i historijskom – za prijeko potrebne investicije i snažniji ekonomski zamah. Sve su glasnija mišljenja da BiH ne smije ostati po strani, uz podsjećanje da je Volkswagen nekada imao svoju tvornicu u Vogošći (TAS).
Najavljene velike investicije do 2030.: Može li se Volkswagen vratiti u BiH?
Promjena ekonomske paradigme u BiH
Dr. Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, doktor ekonomskih nauka i univerzitetski predavač, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba snažno podržava ovu ideju.
"Eventualne investicije Volkswagen grupe ili neke druge automobilske kompanije predstavljale bi tip ulaganja koji bi u potpunosti promijenio ekonomsku paradigmu Bosne i Hercegovine. To se, naprimjer, desilo u Slovačkoj, koja je ove investicijske mogućnosti iskoristila znatno ranije i na taj način očuvala industrijsku proizvodnju, a posljedično i ekonomski rast. Istina je da su danas okolnosti drugačije i da su njemačke kompanije suočene s ozbiljnim problemima", kaže Čavalić.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Ekonomski analitičar Igor Gavran u razgovoru za Radiosarajevo.ba ističe da se, uprkos teškom stanju u kojem se nalazi automobilska industrija u Saveznoj Republici Njemačkoj, uključujući i VW, vidi da ambicije nisu nestale.
"Pozitivno je vidjeti da i dalje imaju ambiciju i da nisu digli ruke od svog tradicionalnog poslovanja, već da konačno shvataju kako je jedini način konkurisanja zemljama koje su posljednjih godina uložile mnogo više truda u autoindustriju – prije svega Narodnoj Republici Kini. To je jedini način da osiguraju opstanak i razvoj. Najavljene investicije su izuzetno velike, da ne kažem spektakularne, po svom obimu. Plan do 2030. godine je, ako se zaista realizira u ovom obliku, veoma ambiciozan u relativno kratkom periodu i mogao bi značajno utjecati na sva područja u kojima se te investicije budu realizirale", navodi Gavran.
Koje su prednosti BiH?
Gavran smatra da će se gotovo sve evropske zemlje boriti za ova ulaganja, jer "ne postoji država koja ne bi željela da njena ekonomija osjeti barem dio tog investicijskog kolača".
"Kada je riječ o BiH, ona svakako spada u zemlje kojima kronično nedostaje investicija, ali istovremeno ima određene logične prednosti i kapacitete kada je u pitanju autoindustrija – s obzirom na industrijsku tradiciju iz prošlosti, ali i na činjenicu da naše kompanije i danas izvoze i snabdijevaju automobilsku industriju širom svijeta", dodaje on.
Ipak, Gavran upozorava da ne postoje realno optimistična očekivanja o značajnijem uplivu BiH u njemačka ulaganja, osim ako se suštinski ne promijeni pristup domaćih vlasti.
"Nijedna zemlja u Evropi nije imala bolju priliku za razvoj autoindustrije nego BiH prije nekoliko decenija. U istočnoevropskim zemljama tada praktično nije bilo zapadnih brendova, dok smo mi imali Volkswagen u Sarajevu. Iako je period najvećih investicija u istočnu Evropu kod nas bio obilježen ratom i razaranjem, posljednje decenije su bile sasvim dovoljne da se vratimo na ranije staze i dodatno ih unaprijedimo", stav je analitičara Gavran.
Prema njegovim riječima, postojao je i inicijalni interes VW-a za određene proizvodne aktivnosti u BiH.
"Međutim, s bh. strane nije učinjeno gotovo ništa kako bi se stvorili uslovi da postanemo atraktivni za ozbiljna ulaganja i ozbiljnu proizvodnju. Umjesto proizvođača automobila, sveli smo se na proizvođače dijelova, presvlaka i druge opreme. Naravno, i to je pozitivno u odnosu na potpunu neaktivnost, ali je zanemarivo u poređenju s onim što smo nekada proizvodili – složenije komponente, pa čak i kompletna vozila", naglašava naš sagovornik.
Ipak, dr. Čavalić smatra da ne treba odustajati od pokušaja privlačenja automobilskih grupacija.
"Naše prednosti su blizina EU, određena industrijska tradicija i slično. Nedostaci se odnose na ekonomski i politički okvir, kao i na nedostatak ključne infrastrukture. Ipak, investicije ovog tipa mijenjaju paradigmu i imale bi gotovo nezamislive pozitivne efekte u odnosu na postojeće ekonomsko stanje u BiH", smatra Čavalić.
Šta možemo očekivati?
Gavran pojašnjava da BiH trenutno ima ograničen manevarski prostor.
"Bez dodatnog angažmana i ozbiljnih promjena, BiH može pokušati iskoristiti činjenicu da postojeći dobavljači autodijelova i komponenti, koji već posluju u zemlji, prošire proizvodnju i privuku dodatna ulaganja, posebno ako već snabdijevaju VW grupu. To bi moglo značiti otvaranje novih pogona, širenje kapaciteta i proizvodnju dijelova za nove modele, uključujući električna vozila", navodi on.
Takav scenarij mogao bi dovesti do rasta proizvodnje, prodaje i zaposlenosti.
"Ne možemo realno očekivati otvaranje kompletne VW fabrike za proizvodnju vozila. Teoretski je moguće, ali bi zahtijevalo ogroman trud, ozbiljne reforme, poboljšanje poslovnog ambijenta i stabilne uslove poslovanja", riječi su Gavrana.
Prvi put u 88 godina: Volkswagen zatvara fabriku u Njemačkoj
Šta su spremni uraditi bh. političari?
Erdin Kadunić, njemačko-bosanski autor, diplomirani politolog, pozdravlja odluku Volkswagena da smanji svoju zavisnost od kineskog tržišta i dio proizvodnih kapaciteta preseli nazad u Evropu. Premještanje proizvodnje u Evropu, prema njegovom mišljenju, predstavlja jasan plus za Njemačku.
"Jačanje njemačke industrije ima direktne pozitivne efekte i na zemlje koje su ekonomski snažno vezane za njemačko tržište. Bosanskohercegovačka privreda u velikoj mjeri zavisi od Njemačke – da ne kažemo da je značajan dio proizvođača u različitim sektorima direktno ili indirektno oslonjen na njemačku ekonomiju. Iz tog razloga ovaj potez Volkswagena može se samo pozdraviti, jer jačanje njemačke privrede ujedno znači i jačanje proizvodnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.
Nažalost, dodaje, u ovakvim ključnim trenucima Bosna i Hercegovina najčešće ostaje po strani.
"Ne zbog nedostatka potencijala, već zbog izostanka političke volje, strateškog promišljanja i jasne industrijske politike. Investicije ovog obima i značaja ne dolaze same od sebe – one se pripremaju, dogovaraju i politički osiguravaju. Ovaj primjer jasno pokazuje da se trenutno odvijaju duboke promjene u geopolitici i geoekonomiji. Politika i ekonomija danas su neraskidivo povezane, a industrijske odluke velikih kompanija direktna su posljedica globalnih političkih odnosa, sigurnosnih procjena i strateških interesa država", upozorava Kadunić.
Sličnog je stava i Igor Gavran, koji naglašava da nijedna ozbiljna kompanija neće ulagati u nestabilno okruženje.
"Mi smo, nažalost, država u kojoj se 24 sata prije početka godine ne zna kolika će biti plata, koliki će biti trošak rada, licitira se šta će biti oporezivano, a šta ne. Niko normalan neće uložiti u takvu državu. Da ne govorimo o stabilnosti. Kada je riječ o transportu i infrastrukturi, imamo vlast koja nije sposobna očistiti snijeg. Zamislite da u Vogošći imamo fabriku VW-a, da se prema toj fabrici šalju dijelovi, a onda vam 40 centimetara snijega blokira cjelokupan saobraćaj! Ili da vam pruga mjesecima stoji bez popravke. Koja normalna kompanija bi prihvatila da ne može snabdijevati svoju fabriku zato što neko nije sposoban obavljati osnovne funkcije?! A i kada sve funkcioniše, mi imamo probleme sa saobraćajem", analizira Gavran.
Probleme vidi i u pogledu radne snage u BiH.
"Što se tiče radne snage, ranije smo govorili da imamo stručnu radnu snagu, ali je, nažalost, veći dio te snage otišao. Morali bismo vraćati ljude ili uvoziti radnu snagu, a to nije jednostavno. Ne trebamo odustajati. Poduzetnici koji danas rade dobro, koji sarađuju s autoindustrijom, mogu pokušati iskoristiti priliku. Vjerujem da će veći dio ulaganja ići u Njemačku i EU, gdje postoji podrška fondova, ili u države koje svjesno ulažu u svoju ekonomiju", zaključuje Gavran.
Zabrinutost raste: Zaustavljena proizvodnja u dvije Volkswagenove tvornice
"Prilike koje se rijetko otvaraju"
Istovremeno, Kadunić ističe da bi bilo poželjno da su odgovorni politički akteri u Bosni i Hercegovini na vrijeme prepoznali ove procese, započeli konkretne razgovore i aktivno se uključili u lobiranje kako bi se barem dio novih Volkswagenovih investicija – u oblastima baterijskih tehnologija, autonomne vožnje i razvoja softvera – usmjerio prema Bosni i Hercegovini.
"Takve prilike se rijetko otvaraju, ali zahtijevaju ozbiljnu, koordiniranu i dugoročnu strategiju", stava je Kadunić.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.