Može li protjerivanje dizelaša s europskih cesta biti dobra vijest za BiH

Zapadnoeuropske zemlje, predvođene Njemačkom, pokrenule su niz aktivnosti kako bi u što skorije vrijeme sa svojih saobraćajnica iskorijenile dizelske automobile, dok u Bosni i Hercegovini ne postoje nikakvi planovi koji bi se pozabavili tim ekološkim pitanjem.

Prema informacijama iz Ministarstva za komunikacije i promet Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva za promet i komunikacije, u našoj zemlji trenutno se ne poduzimaju nikakve aktivnosti koje bi za cilj imale uklanjanje ili ograničavanje upotrebe vozila s dizelskim motorom.

Velike europske metropole poput Pariza planiraju do 2020. potpuno zabraniti saobraćanje dizelaša, a već sada u velikom broju europskih gradova postoje ekološke zone u kojima je zabranjen promet za pojedine kategorije automobila koji ne zadovoljavaju ekološke norme.

Zbog toga ne najvećem europskom tržištu rabljenih automobila, onom njemačkom, više od 300.000 dizelaša ne može se prodati, a uglavnom se radi o modelima proizvedenim između 2009. i 2014. godine.

Zbog sve strožiji ekoloških normi u velikim njemačkim gradovima, vlasnici se žele riješiti tih automobila, no zainteresiranih za kupovinu u Njemačkoj je malo, pa njihove cijene značajno padaju. Zato je više nego izgledno kako će veliki broj tih vozila završiti na prometnicama zemalja istočne i jugoistočne Europe, među ostalima, i na bosanskohercegovačkim cestama.

To samo po sebi ne mora biti loša vijest za Bosnu i Hercegovinu, jer vozila koja bi se uskoro mogla naći na našim cestama zagađuju daleko manje od postojećeg voznog parka bh. građana.

Naime, iz državnog Ministarstva za komunikacije i promet podsjećaju kako bh. cestama nesmetano saobraćaju vozila koja ne zadovoljavaju ni najnižu Euro 1 ekološku normu. Riječ je o vozilima s tzv. "crnim motorima".

Federalno ministarstvo za promet i komunikacije nedavno je objavilo podatak da je u 2017. godini, prilikom registracije vozila u Federaciji BiH, evidentirano čak 86.067 automobila koji su ispod ekološke norme 1, 23.358 vozila s normom jedan i 49.162 vozila s normom 2.

U prijevodu, svaki treći automobil na cestama Federacije BiH veliki je zagađivač i daleko je ispod norme Euro 4 koja trenutno, prema važećim zakonskim propisima, predstavlja donji prag za uvoz rabljenih automobila u Bosnu i Hercegovinu.

S obzirom na to da država ne daje nikakve poticaje niti olakšice za kupnju hibridnih i električnih automobila, koji su u startu skuplji od klasičnih automobila s pogonom na unutarnje izgaranje, pa je njihova veća zastupljenost na bh. cestama u sferi naučne fantastike, napredak za Bosnu i Hercegovinu predstavljalo bi i to kada bi se dio od 158.000 postojećih automobila s ekološkom normom 2 i nižom, zamijenio dizelašima nepoželjnim na cestama razvijenih europskih zemalja.

Iako zvuči pomalo apsurdno, protjerivanje dizelaša s europskih cesta mogla bi biti dobra vijest za nas, jer bi se "krvna slika" bh. voznog parka konačno mogla malo popraviti.