Žene moraju raditi 62 dana više za platu muškarca

Žene u Europskoj uniji morale bi raditi 62 dana više da zarade prosječnu platu muškaraca u 2011., navodi u priopćenju vladin Ured za ravnopravnost spolova Hrvatske, uoči obilježavanja 2. europskog dana jednakih plata 2. marta te ocjenjuje da je zbog neiskorištenosti svih nacionalnih ljudskih potencijala društvo u cjelini na gubitku, što smanjuje tržišnu konkurentnost.

Dan jednakih plata obilježava se u SAD-u i zemljama Europske unije već nekoliko godina. U EU 2011. godine službeno je uveden Europski dan jednakih plata, a 2. europski dan jednakih plata obilježava se ove godine 62. dan od početka kalendarske godine, upućujući na činjenicu da bi žene u EU morale raditi 62 dana više da zarade prosječnu platu muškaraca 2011. godine.

Iako među visoko obrazovanima ima više žena, njima je za plate u 2011. godini u Europskoj uniji isplaćeno 17,1 posto, a u Hrvatskoj 10,6 posto manje novca nego muškarcima, upozorava Ured za ravnopravnost spolova hrvatske vlade. Ured ističe da je posljedica jaza u platama, koje je potrebno osvijestiti u javnosti, diskriminacija žena, koje tako imaju manju kupovnu moć. Tako će ženama i mirovine biti niže od onih koje će dobiti muškarci, a u većoj su opasnosti i od siromaštva.

Manja plata i nemogućnost napredovanja uzrokuju demotiviranost visoko obrazovane ženske populacije, a tvrtke snose rizik od tužbi za diskriminaciju (u Velikoj Britaniji se bilježi rast od 56 posto u broju tužbi). Zbog nižih primanja, žene izlaze s tržišta rada, ne plaćaju više porez i postaju domaćice koje se brinu o djeci, čime država gubi na poreznim davanjima, a BDP raste sporije.

Žene ne mogu uskladiti profesionalne i obiteljske obveze, kaže se u priopćenju i navodi da Njemačka, primjerice, ima najnižu stopu nataliteta, a jaz u platama iznosi visokih 23,3 posto.

Nasuprot tome, u nordijskim zemljama i Francuskoj, gdje je visoka stopa zaposlenosti žena i jaz u platama manji, a država subvencijama utječe na brigu o djeci, veći je natalitetni prirast.

Po analizi Europske komisije, razlozi jaza u platama su u tome što su ženske sposobnosti podcijenjene i kontinuirano se preispituju. Poslovi koji zahtijevaju iste vještine, složenost, izobrazbu i iskustvo niže su plaćeni ako ih obavljaju žene. "Ženski rad" je u nekim tvrtkama obilježen tradicionalnim, društvenim vrednovanjima i rodnim ulogama.

Poslodavci ne znaju objektivno i rodno neutralno odrediti vrijednost radnih mjesta te nude iznos plate u skladu s društvenim vrednovanjem određenog zanimanja ili na osnovi sposobnosti radnika u procesu pregovaranja. Žene se često susreću s problemom "staklenog stropa" u napredovanju, češće prekidaju karijeru zbog trudnoće, brige o djeci i starijim članovima obitelji, zbog čega gube profesionalne pozicije.

Europsko zakonodavstvo zabranjuju razlike u platama između žena i muškaraca za rad iste vrijednosti.