Zloupotreba sistema: Kako Rusija preko Interpola lovi političke protivnike širom svijeta

Hiljade povjerljivih dokumenata koje je BBC-ju dostavio zviždač iz Interpola prvi put otkrivaju razmjere očigledne zloupotrebe ove međunarodne policijske organizacije od Rusije, s ciljem progona kritičara režima u inostranstvu.

Podaci do kojih su došli BBC World Service i francuski istraživački portal Disclose pokazuju da Rusija koristi Interpolove potjernice kako bi tražila hapšenje političkih protivnika, biznismena i novinara, tvrdeći da su počinili krivična djela.

Analiza dostupnih podataka ukazuje i na to da je tokom posljednjih deset godina Interpolova nezavisna komisija za pritužbe zaprimila više žalbi na zahtjeve iz Rusije nego iz bilo koje druge države – čak tri puta više nego na drugoplasiranu Tursku. Uz to, prigovori na ruske zahtjeve rezultirali su poništavanjem većeg broja slučajeva nego kod bilo koje druge zemlje.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Interpol je uveo dodatne provjere aktivnosti Moskve kako bi spriječio "potencijalnu zloupotrebu Interpolovih kanala u ciljanju pojedinaca povezanih s ratom u Ukrajini ili izvan njega".

Međutim, procurjeli dokumenti sugeriraju da te mjere nisu spriječile zloupotrebe, a zviždač tvrdi da su neka strožija ograničenja tiho ukinuta tokom 2025. godine.

Interpol je u odgovoru BBC-ju naveo da se zahvaljujući njihovim operacijama svake godine hapse hiljade najopasnijih kriminalaca te da organizacija ima niz mehanizama za sprječavanje zloupotreba, koji su posljednjih godina dodatno ojačani. Također ističu da su svjesni ozbiljnih posljedica koje zahtjevi za hapšenje mogu imati po živote pojedinaca.

Crvena potjernica

"Kada vas pogodi crvena potjernica, život se potpuno mijenja", kaže Igor Pestrikov, ruski biznismen čije se ime pojavljuje u procurjelim dokumentima.

Interpol sam po sebi nije globalna policijska sila, već platforma za saradnju policija iz 196 država. Crvena potjernica predstavlja zahtjev svim članicama da lociraju i uhapse određenu osobu, dok je takozvana crvena difuzija sličan zahtjev, ali upućen samo pojedinim državama.

Pestrikov navodi da se našao na crvenoj difuziji nakon što je u junu 2022. godine, četiri mjeseca nakon početka invazije na Ukrajinu, pobjegao iz Rusije i zatražio azil u Francuskoj. Kaže da je tada bio suočen s dvije opcije: da se javi policiji i rizikuje hapšenje ili da se povuče u ilegalu.

"Ne možete iznajmiti stan, bankovni računi vam se blokiraju. To su stalni živci, neprekidan strah", rekao je.

Iz sigurnosnih razloga, njegova kćerka i bivša supruga preselile su se u drugu državu.

"Policija vam može upasti u stan u bilo kojem trenutku... zato se osjećate kao štakor satjeran u ugao", kaže.

Pestrikov je bio veliki dioničar u nekoliko ruskih metalurških kompanija privatiziranih devedesetih godina, među njima i u Solikamskom pogonu za magnezij. Uoči invazije, tvrdi, ministri su na njega vršili pritisak da obustavi izvoz i da proizvode prodaje isključivo ruskom tržištu, što bi značilo njihovu moguću upotrebu u vojnoj industriji.

"Nije se radilo samo o tome da prodajem jeftinije i po njihovim pravilima. Bio je to i moralni problem. Niko nije želio učestvovati, čak ni posredno, u proizvodnji nečega što se koristi za ubijanje ljudi", kaže.

Vjeruje da su njegovo odbijanje i činjenica da mu je supruga tada bila Ukrajinka doveli do nacionalizacije njegovih kompanija i pokretanja krivičnih istraga zbog navodnih finansijskih zloupotreba.

Nakon bijega u Francusku obratio se Interpolu, gdje mu je potvrđeno da postoji ruski zahtjev koji je prošao interne provjere. Potom je podnio žalbu Interpolovom nezavisnom nadzornom tijelu – Komisiji za kontrolu Interpolovih dosjea (CCF), tvrdeći da je riječ o politički motiviranom progonu.

Nakon skoro dvije godine na listi traženih osoba, CCF je zaključio da je njegov slučaj pretežno političke prirode. Dokumenti koje je pokazao navode da su ruski podaci bili „opći i šablonski“, te da je objašnjenje navodnog krivičnog djela bilo „nedovoljno“. Interpol je na kraju poništio zahtjev za njegovo hapšenje.

Dešavanja iza kulisa

Interpol objavljuje samo osnovne podatke o nezakonitim zahtjevima, a od 2018. godine više ne otkriva koje su države predmet pritužbi, što otežava procjenu stvarnih razmjera problema. Upravo zato procurjeli dokumenti po prvi put nude znatno potpuniju sliku.

Jedan set dokumenata sadrži spisak žalbi upućenih CCF-u. Iako podaci nisu potpuni, u posljednjih 11 godina Rusija je ubjedljivo na prvom mjestu po broju pritužbi. U protekloj deceniji najmanje 700 osoba koje je Rusija pokušala progoniti žalilo se CCF-u, a najmanje 400 njih uspjelo je poništiti potjernice - više nego u slučaju bilo koje druge države.

"Historijski gledano, Rusija je jedan od najvećih zloupotrebljivača crvenih potjernica", kaže britanski advokat Ben Keith, koji je zastupao brojne klijente u postupcima skidanja s Interpolovih lista.

Međunarodni advokat Jurij Nemec slaže se da dodatni nadzor nad Rusijom nije dao rezultate. Kaže da se protivnici rata često optužuju za "uobičajena krivična djela" kako bi se ubacili u Interpolove baze podataka.

"Sistem se relativno lako može zloupotrijebiti", dodaje.

Zviždač je BBC-ju dostavio i hiljade poruka razmijenjenih između država putem Interpolovog komunikacijskog sistema, koje otkrivaju neformalne načine praćenja osoba u inostranstvu. Jedna poruka iz Moskve policiji u Abu Dhabiju navodi da je zahtjev za crvenu potjernicu odbijen, ali da Rusija i dalje traži pomoć u lociranju osobe - što je suprotno Interpolovim pravilima.

Dokumenti otkrivaju i poruke koje se odnose na novinara Armena Aramjana, koji je pobjegao iz Rusije nakon presude zbog izvještavanja o protestima u znak podrške Alekseju Navaljnom. Rusija je, zaobilazeći formalne procedure, od Armenije i Njemačke tražila "bilo kakve korisne informacije" o njegovoj lokaciji.

BBC je imao uvid i u interne Interpolove izvještaje iz 2024. i 2025. godine, u kojima visoki zvaničnici izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog "svjesne zloupotrebe" sistema od strane Rusije. Uprkos dodatnim ograničenjima, oko 90 posto ruskih zahtjeva i dalje je prolazilo početne provjere, dok je CCF poništavao gotovo polovinu slučajeva na koje su se ljudi žalili.

Jedan izvještaj navodi da je Rusija pokušala raspisati crvene difuzije za sudije i tužioca Međunarodnog krivičnog suda nakon izdavanja potjernica za Vladimira Putina - ti zahtjevi su odbijeni.

Uprkos internim upozorenjima, tokom 2024. i 2025. godine razmatralo se ublažavanje mjera protiv Moskve, a zviždač tvrdi da su neka ograničenja zaista tiho ukinuta. Interpol se, pozivajući se na stroga pravila o obradi podataka, odbio detaljnije očitovati.

Rusko ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na upite.

Advokati upozoravaju da bi države koje sistematski zloupotrebljavaju Interpol trebale biti privremeno suspendirane. U suprotnom, strahuje Pestrikov, "Rusija jednim klikom može izmisliti bilo šta i prišiti vam bilo kakvo krivično djelo – a onda vas progoniti po cijelom svijetu".