Zašto Nijemci grade bunkere? Strah od rata raste

Možda ne postoji bolji način da se procijeni koliki je strah u nekoj zemlji nego da se baci pogled na firme koje grade privatne bunkere.

Na primjer, BSSD Defense, kompaniji sa sjedištem u Berlinu koja gradi "sisteme zaštitnih prostorija" za privatnu, poslovnu i vojnu upotrebu - u posljednje vrijeme posao ide dobro. Pored razne kućne sigurnosne opreme, kompanija nudi sve, od "prostorija za privremeno sklanjanje i zaštitu" za oko 20.000 eura (39.072 KM), do pravih bunkera za skoro 200.000 eura (390.727 KM).

Tehnički direktor BSSD-a Mario Piejde kaže da su posljednjih godina imali povećan broj poziva privatnih lica, vatrogasnih službi i lokalnih vlasti. Interesovanje za bunkere u Njemačkoj je počelo rasti tokom pandemije COVID-a, a zatim je ponovo pojačano 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu.

"Postoji aktivna potražnja i aktivno interesovanje, jer nema toliko firmi koje se time bave. Niko nije mogao očekivati da će se u Evropi ponovo voditi konvencionalni rat, ali nažalost, historija se ponavlja. Ljudi koji su o tome ranije razmišljali sada su počeli sprovoditi svoje planove", rekao je Piejde za DW.

U Njemačkoj nema funkcionalnih bunkera

Čini se da je slično i u političkim krugovima: početkom juna, na konferenciji ministara unutrašnjih poslova u Potsdamu, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova predstavilo je svojim pokrajinskim kolegama "izvještaj o stanju razvoja modernog koncepta skloništa" za njemačko stanovništvo.

Taj izvještaj se pojavio tri mjeseca nakon što je Njemačko udruženje gradova i opština, koje predstavlja 14.000 lokalnih vlasti, pozvalo saveznu vladu da u narednih deset godina uloži 10 milijardi eura u civilnu zaštitu i da to iskoristi za osposobljavanje 2.000 bunkera iz doba Hladnog rata.

Njemačkoj bi trebalo više od 200.000 bunkera

To nije mali poduhvat. Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) kaže za DW da je samo 579 tih bunkera još uvijek određeno kao javna skloništa, i da imaju mjesta za oko 478.000 ljudi (ili 0,56 posto njemačke populacije). Čak ni ti bunkeri nisu "ni funkcionalni ni spremni za upotrebu" nakon što je 2007. napušten prethodni sistem skloništa.

Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izvještaj savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, kaže da bi za zaštitu cjelokupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijarde eura.

"Izgradnja objekata za zaštitu stanovništva je svakako bila zanemarena u posljednjih 35 godina", rekao je Piejde, ali bi oživljavanje ovakvih skloništa trebalo biti izvodljivo: "Nije se mnogo toga promijenilo u izgradnji u posljednjih 50 godina. Postoji određena čvrstoća zidova, debljina zidova, sistemi filtera. Sve što se promijenilo je napajanje i efikasnost baterija."

Kolika je uopšte korist od bunkera?

Hans-Valter Boris, direktor Instituta za ekonomske i sigurnosne studije FIRMITAS na Univerzitetu u Vitenu, slaže se da je pitanje zaštite stanovništva veoma zanemareno. Ali, on postavlja pitanje kolika bi zapravo bila korist od bunkera, s obzirom na vojnu moć u ratu između NATO-a i Rusije (ako je to zaista scenarij za koji se sprema): na primjer, Rusija ima hipersonične rakete koje bi za dva do pet minuta iz Kalinjingrada mogle dosegnuti praktično bilo koji evropski grad.

"Nije to kao u Drugom svjetskom ratu, kada su upozorenja od bombardera koji lete iznad Hanovera ka Berlinu davala ljudima 15 ili 20 minuta da pronađu bunker. S obzirom na sadašnje trajanje i vremena reakcije, ne postoji način da se upozori stanovništvo", rekao je za DW Boris, koji je također pukovnik Bundeswehra u rezervi.

Njemačka vlada je svjesna ovog problema. U slučaju rata, kaže vladin izvještaj, veliki centralni bunkeri bili bi mnogo manje korisni od decentraliziranih zaštićenih prostora unutar stambenih zgrada. Iz tog razloga, vlada planira preporučiti građanima da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih prostorija u svojim podrumima.

Boris nije uvjeren u taj koncept, posebno imajući u vidu da bi takav sukob mogao brzo eskalirati u nuklearni rat, a nuklearno oružje je sada nesagledivo destruktivnije od onog koje su koristile SAD na kraju Drugog svjetskog rata.

"Posljedice više nisu usporedive sa Hirošimom ili Nagasakijem. Sa modernim oružjem, cijela Njemačka bi mogla biti zbrisana sa devet do dvanaest raketa" rekao je on. Bunkeri, koji bi mogli izdržati takvu vrstu napada, morali bi biti ukopani hiljadama metara duboko u švicarskim Alpima. "A poslije toga više uopće ne biste željeli izaći napolje", rekao je ovaj stručnjak.

Novac bolje uložiti za "normalnu" zaštitu

Umjesto da ulaže milijarde u izgradnju mreže bunkera za slučaj rata, Boris tvrdi da bi vladama bilo bolje da ulažu u ono što on naziva "normalnom" zaštitom stanovništva. To bi, kako je rekao, mogao biti sistem upozorenja za katastrofe, posebno one prirodne poput poplava i kreiranje bolje obuke za organizacije za pomoć u katastrofama.

"To znači novac za obuku, vježbe, savremenu opremu. Sve bi to imalo više smisla nego zamišljati ove scenarije nuklearnog rata kada ionako ne možete ništa učiniti", zaključio je Boris.