WikiLeaks uskoro objavljuje dokumente o velikim američkim bankama

Nakon razotkrivanja prljavih tajni američkih ratova u Afganistanu i Iraku, te nakon skorašnjeg objavljivanja diplomatske prepiske američkih zvaničnika širom svijeta, WikiLeaks najavljuje objavljivanje povjerljivih dokumenata velikih američkih banaka početkom naredne godine.

Dossier: Curenje istine - WikiLeaks

Kazao je to jučer za poslovni magazin Forbes osnivač i prvi čovjek ove slobodne internetske platforme Julian Assange.

Rekao je da početkom sljedeće godine planira objaviti znatnu količinu podataka o "velikim američkim bankama" koji otkrivaju "flagrantno kršenje" propisa, što bi "moglo srušiti jednu ili dvije banke".

On je odbio iznijeti više detalja o imenima banaka i reći hoće li otkriti kaznena djela, no u usporedio je razmjere nove objave s e-mail porukama koje su došle na vidjelo nakon sloma energetskog diva Enrona 2001. godine.

"To nije veliki materijal kao onaj o Iraku, ali radi se o desecima ili stotinama hiljada dokumenata, ovisno o tome kako ih definirate", rekao je za Forbes. WikiLeaks je u oktobru objavio oko 400 hiljada vojnih dokumenata iz rata u Iraku.

Assange je rekao da je WikiLeaks dosad davao prioritet u objavljivanju dobivenih dokumenata koji se odnose na vlade i međunarodne odnose, ali procjenjuje da se oko 50 posto informacija kojima raspolaže odnosi na privatne kompanije.

Potvrdio je da je WikiLeaks posjeduje mnoge dokumente koji se odnose na naftni div British Petroleum (BP), ali još uvijek s procjenjuje je li materijal "originalan". Farmaceutske tvrtke također bi mogle biti predmet jedne od idućih objava podataka koji su procurili do WikiLeaksa, prenosi Hina.

Upitan za primjer slučaja predviđenog za objavljivanje, on je spomenuo jednu neimenovanu teksaško-kanadsku naftnu kompaniju, koja je imala bušotine u Albaniji.

"Oni su imali bušotine u Albaniji koje su erumpirale. Vrlo ozbiljno... one su sabotirane. Albanska vlada je surađivala s nekom drugom kompanijom", rekao je Assange, prenosi Hina.

Stranica WikiLeaks u nedjelju je počela objavljivati više od 250 hiljada povjerljivih diplomatskih depeša State Departmenta, što je izazvalo oštru osudu Washingtona i dovelo do pokretanja kaznene istrage u SAD-u zbog krađe povjerljivih dokumenata Državnog tajništva.

radiosarajevo.ba