Vlast u Siriji je promjenjena, ali da li donosi stabilnost i demokratiju nakon konflikta?

Brzi pad režima Bashara al-Assada u Siriji nakon uspješnog napredovanja islamističke paravojske Hayat Tahrir al-Sham (HTS), u prevodu "Organizacija za oslobađanje Levanta", promijenit će odnose Sirije sa komšijama.

Paravojna milicija Hayat Tahrir al-Sham (HTS) je pet godina upravljala posljednjim velikim uporištem opozicije u regiji Idlib na sjeverozapadu zemlje.

Kako se sada fokusira na konsolidaciju vlasti u glavnom gradu Damasku, postavlja se pitanje hoće li moći upravljati cijelom zemljom, posebno zbog prisustva brojnih drugih pobunjeničkih grupa, koje i također žele podijeliti vlast.

"Arapskim liderima se neće svidjeti urušavanje sirijske stabilnosti", napisao je u ponedjeljak 10. decembra 2024. godine Richard LeBaron, viši saradnik Programa za Bliski istok u think tanku Atlantic Council sa sjedištem u Washingtonu.

Godinama su ključni saveznici Assada bili Rusija, Iran i trupe Hezbollaha, koje je podržavao Iran.

Arapska liga, grupa od 22 zemlje, obnovila je veze s Assadovim režimom u maju 2023. nakon 12 godina izolacije zbog brutalnog odnosa prema lokalnom stanovništvu tokom građanskog rata u Siriji.

Prema mišljenju LeBarona, među arapskim komšijama Sirije bi jedino Katar, koji se odlučno protivio Assadovom režimu, mogao preuzeti inicijativu u obnovi razorene, fragmentirane i ekonomski oslabljene zemlje.

Novi lideri se nadati ukidanju međunarodnih sankcija, ali ostaje da se vidi koji bi drugi akteri, osim Katara, mogli biti spremni pružiti podršku Siriji. Grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koja je prethodno bila povezana s al-Qaedom, proglašena je od strane SAD-a stranom terorističkom organizacijom 2018. godine.

Međutim, njen vođa Abu Mohammad al-Jolani nedavno je rekao američkoj televizijskoj mreži CNN da su on i drugi lideri grupe s godinama evoluirali u svojim stavovima i razumijevanju islama, tvrdeći kako su ekstremni pogledi iz njihove mladosti s vremenom postali više umjereni.

U ponedjeljak je novinska agencija AP izvijestila da je Jolani izjavio kako HTS neće nametati kodekse odijevanja ženama, niti se miješati u druge lične slobode. Posljednjih godina ova milicija je pokazala toleranciju prema vjerskim manjinama, poput hriršćana i Druza u područjima pod svojom kontrolom.

Komšijama Sirije, uključujući Liban, Jordan, Irak i Izrael, su ojačali svoje granice i odbranu duž granice.

"Još je prerano u potpunosti procijeniti regionalne implikacije, ali sigurnosna pitanja dominiraju reakcijama komšijskih država", kaže za DW Nanar Hawach, viša analitičarka za Siriju iz Međunarodne krizne grupe (International Crisis Group).

Hawach je dodala da Izrael pozdravlja pad Assada i njegovog režima, jer je Assad bio ključni saveznik Irana i Hezbolaha. "Ali i dalje uspostavlja sigurnosne mjere, uključujući područje Kuneitre i planine Hermon, gdje je uspostavio tampon zonu uz granicu".

"Izrael je također iskoristio priliku da vojno oslabi Assadove nasljednike bombardovanjem vojnih ciljeva, uključujući protivzračnu odbranu i aerodrom al-Mazzeh u Damasku", dodala je Hawach.

Medijska platforma Bloomberg također je izvijestila da je američka avijacija u nedjelju pogodila 75 meta ekstremističke grupe Islamska država (IS) u centralnoj Siriji, a predsjednik Joe Biden upozorio da Assadov svrgavanje s vlasti može otvoriti vrata ponovnom jačanju islamskog ekstremizma.

Oko 900 američkih vojnika trenutno je stacionirano u Siriji, kako bi spriječili ponovno jačanje IS-a. Oni također podržavaju i obučavaju kurdsku Jedinicu za zaštitu naroda (YPG) na sjeveroistoku zemlje. Analitičari kažu da HTS i IS nemaju zajedničke ciljeve, jer HTS želi kontrolirati Siriju i ne teži uspostavi globalnog kalifata.

Analitičari kažu da će se, bez obzira na regionalne posljedice, novi vladari Sirije morati fokusirati na političku stabilizaciju ako žele biti priznati od strane Turske, Evropske unije i Sjedinjenih Država.

"Vrlo je vjerovatno da će svi ovi subjekti priznati novu HTS- vladu pod uslovom da formira umjerenu administraciju, suzdrži se od sukoba s kurdskim YPG-om i ne podržava Hezbollah ili Hamas", izjavio je u ponedjeljak Julien Barnes-Dacey, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Evropskom vijeću za međunarodne odnose.

"S obzirom na njihov neočekivani uspjeh u brzom svrgavanju Assada, opozicija će vjerovatno prihvatiti ove uslove u zamjenu za pomoć i priznanje", dodao je on.

Burcu Ozcelik, viša ekspertica na londonskom Kraljevskom institutu za odbrambene studije (RUSI), specijalizovana za pitanja sigurnosti na Bliskom istoku, kaže za DW da, iako "Sirija ima malo iskustva s demokratskim institucijama i suočava se s velikim rizikom od nereda i čak teritorijalne fragmentacije", ovo bi mogao biti "pravi trenutak" koji može donijeti "početak političkog rješenja".

Prema njenom mišljenju, moguće je zamisliti i provedbu UN-ove Rezolucije 2254, koja poziva na slobodne i demokratske izbore u Siriji.

"Bit će ključno da proces bude što inkluzivniji, uz minimalno miješanje izvana, kako bi se podržao autohtoni sirijski plan", rekla je Burcu Ozcelik. Nakon Assadovog svrgavanja, sirijsko stanovništvo dalo se u pokret. Sada je moguće ući u dijelove Sirije, koji su ranije bili nedostupni. To je slučaj i s regijom Idlib, s oko 4 miliona uglavnom raseljenih Sirijaca, koji su posljednjih pet godina živjeli pod kontrolom HTS-a.

"Zabilježili smo dolazak preko 370.000 ljudi u Idlib iz drugih provincija", rekao je DW-u David Carden, zamjenik regionalnog humanitarnog koordinatora UN-a za Siriju.

"Situacija s raseljenim osobama se mijenja, jer se ljudi vraćaju kući", dodao je David Carden i naglasio: "Ostajemo posvećeni pružanju pomoći najugroženijima u Siriji na sve moguće načine."