Vladimir Putin naredio: Rusija se povlači iz vojnog sporazuma koji je važan za Evropu?

Rusija se priprema službeno povući iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama (CFE Treaty), prema nalogu predsjednika Vladimira Putina koji je Kremlj objavio u srijedu 10. maja.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov zadužen je za raspravu u parlamentu. Sam nacrt zakona o povlačenju još nije stigao u Dumu, donji dom ruskog parlamenta.

Kakav je to sporazum?

Sporazum CFE postavlja gornje granice za stacioniranje teškog naoružanja na europskom kontinentu. To uključuje borbene tenkove i pješačka borbena vozila, teško topništvo, borbene avione i helikoptere.

Moskva je bila jedan od supotpisnika sporazuma 1990., ali je većinu njegove provedbe suspendirala 2007. godine. Od 2015. godine, godinu dana nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, Rusija također više ne sudjeluje na sastancima savjetodavne skupine.

Masovno povećanje proizvodnje oružja i vojne opreme

Nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Putin je pozvao odbrambene kompanije svoje zemlje da masovno povećaju proizvodnju. Od tada su mnoge kompanije u tom sektoru radile u više smjena kako bi zadovoljile potrebe ruske vojske za streljivom i oružjem - uključujući teško naoružanje.

Početkom godine Rusija je suspendirala i ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja Novi START, koji je još bio na snazi kao posljednji veliki sporazum o razoružanju između Rusije i Sjedinjenih Država.

Šta znači povlačenje Rusije iz Novog START-a?

Putin je u februaru ove godine, tokom obraćanja ruskom parlamentu, rekao da obustavlja sudjelovanje Rusije u sporazumu o ograničenju i kontroli nuklearnog oružja Novi START, koji je dogovoren s SAD-om. Time je ugrozio posljednji preostali pakt koji regulira dva najveća svjetska nuklearna arsenala.

Sporazum su potpisali bivši predsjednici Obama i Medvedev u aprilu 2010. Na snagu je stupio u februaru 2011. i trebao je trajati sve do februara 2026. Njime su se SAD i Rusija obavezali da na kopnu i podmornicama neće imati više od 700 interkontinentalnih balističkih projektila te da na njima i strateškim bombarderima neće imati više od 1550 nuklearnih bojnih glava.

Nemogućnost inspekcija

Putin nije najavio odustajanje od sporazuma, nego samo njegovu suspenziju. Za sada ta suspenzija obuhvata nedozvoljavanje redovnih pregleda ruskih nuklearnih snaga kako bi se utvrdilo pridržava li se Moskva sporazuma.

Suspenzija bi se mogla protegnuti i na uvođenje novih interkontinentalnih balističkih projektila u operativnu upotrebz a da pritom Moskva ne raspremi stare i tako izađe iz dogovorenih ograničenja. Bez mogućnosti izravnog inspekcijskog nadzora, jedini način kontrole bit će nadzor satelitima i obavještajnim radom, što će rezultirati samo povećanjem nepovjerenja u ionako napete odnose.

Američki državni tajnik Antony Blinken opisao je ovaj Putinov potez "lošim i neodgovornim". Kazao je da je administracija predsjednika Joea Bidena i dalje spremna s Rusijom "u bilo kojem trenutku razgovarati o sporazumu, bez obzira na to što se događa drugdje u svijetu".

Medvedev: Poraz Rusije u ratu bi mogao isprovocirati nuklearni sukob

Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem tokom rata u Ukrajini uznemirilo je SAD i Zapad, iako su dužnosnici već više puta kazali da se radi o praznim prijetnjama. Ruski predsjednik je u decembru upozorio na sve veću prijetnju nuklearnog rata, a ovog je mjeseca Dmitrij Medvedev, zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti, zaprijetio da bi poraz Rusije u ratu mogao "isprovocirati nuklearni sukob".

"Nuklearne sile ne gube velike sukobe o kojima ovisi njihova sudbina. Ovo bi trebalo biti jasno svakom. Čak i zapadnom političaru koji je zadržao barem neki trag inteligencije", napisao je Medvedev na Telegramu.

Mada su američke obavještajne službe u novembru sugerirale da su ruski vojni dužnosnici razgovarali pod kojim bi okolnostima Rusija upotrijebila taktičko nuklearno oružje u Ukrajini, SAD za sada nije vidio nikakve naznake da bi se Putin odlučio na takav drastični korak.