Više nisu 'tajne': Ovo su zemlje koje se spominju u američkim dokumentima

Curenje povjerljivih dokumenata američke vojske ponudilo je uvid ne samo u to kako SAD prikuplja obavještajne podatke već i što Washington misli o zemljama diljem svijeta - od neprijatelja do saveznika.

Dokumenti, koji su prvo procurili na Discordu prije više od mjesec dana, izazvali su bijes među američkim partnerima i natjerali SAD na sanaciju štete. Analitičari sugerišu da bi curenje više od 100 visoko povjerljivih američkih vojnih dokumenata moglo biti "vrh ledenog brijega" i da se Sjedinjene Američke Države sada trebaju pripremiti na možebitne reperkusije koje bi curenje moglo imati na njihov ugled i odnos sa saveznicima.

Dokumenti se prije svega tiču vojne snage Ukrajine, ukazujući na slabe točke u ukrajinskoj protuzračnoj obrani i potencijalne probleme s opskrbom streljiva.

Prema dokumentu nastalom krajem februara, procjenjuje se da će ukrajinska "sposobnost pružanja protuzračne obrane srednjeg dometa za zaštitu [linija bojišnice] biti potpuno smanjena do 23. maja. UKR procjenjuje da može izdržati još 2-3 vala udara" ruskih projektila i bespilotnih letjelica. Ukrajinski dužnosnici javno su umanjili značaj curenja povjerljivih vojnih dokumenta. No, kako saznaje The Washington Post, ukrajinski dužnosnici su zapravo prilično ljuti jer su osjetljive informacije koje dijele sa SAD-om postale javne.

Tajne iz Južne Koreje

Bijesni su i južnokorejski dužnosnici, koji su već rekli da planiraju raspraviti o pojedinostima vezanim uz dokumente s Washingtonom. Jedan dokument, naime, donosi detalje razgovora između dva visoka dužnosnika za nacionalnu sigurnost Južne Koreje o zabrinutosti Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog američkog zahtjeva da ta država pošalje streljivo Ukrajini. Južnokorejski dužnosnici bili su zabrinuti da bi isporuka streljiva prekršila politiku Južne Koreje da ne dostavlja vojnu pomoć zemljama u ratu. Prema dokumentu, jedan od dužnosnika tada je predložio način da se zaobiđe politika bez njezine promjene - prodajom streljiva Poljskoj. U dotičnom dokumentu bez datuma stoji da je Južna Koreja pristala prodati topničke granate kako bi pomogla SAD-u obnoviti zalihe, inzistirajući da bi "krajnji korisnik" trebao biti SAD.

Kim Tae-hyo, zamjenik južnokorejskog savjetnika za nacionalnu sigurnost, tvrdi da su objavljene interne rasprave dužnosnika "neistinite" i "izmijenjene".

Američki ministar obrane Lloyd Austin u utorak je razgovarao sa svojim južnokorejskim kolegom, dok su dužnosnici u Seulu zanijekali mogućnost da je predsjednikov ured mogao biti izvor curenja informacija o južnokorejskoj prodaji oružja SAD-u, piše Jutarnji.hr.

Spominje se i Izrael

U dokumentima se spominje i Izrael. U jednom izvješću se kaže da je glavna izraelska obavještajna agencija Mossad poticala svoje službenike da sudjeluju u protestima protiv nove vlade, "uključujući nekoliko eksplicitnih poziva na akciju". Izvještaj je izazvao bijes u Jeruzalemu. Ured izraelskog premijera odgovorio je u ime Mossada, nazvavši izvješće "lažnim i bez ikakve osnove" te naglasio da je spomenuta obavještajna služba tradicionalno politički neutralna.

Posljednji objavljeni podaci tiču se Egipta i navodnih tajnih planova opskrbe Rusije raketama i streljivom.

Egipat najgore prošao

Jedan dokument od 17. februara sažima navodne razgovore između egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija i viših egipatskih vojnih dužnosnika u kojima se spominju planovi za opskrbu Rusije topničkim projektilima i barutom. U dokumentu Sisi upućuje dužnosnike da proizvodnju i isporuku raketa drže u tajnosti "kako bi izbjegli probleme sa Zapadom".

Dokument citira osobu identificiranu kao Salah al-Din koja je rekla da će "narediti svojim ljudima da rade u smjenama ako bude potrebno jer je to najmanje što je Egipat mogao učiniti da se oduži Rusiji za neodređenu pomoć ranije." U dokumentu nije jasno kakva je bila ranija ruska pomoć Egiptu. U dokumentu se također ističe kako SAD vjeruje da egipatski plan opskrbe Rusije vojnom pomoći nikad nije zaživio.

Upitan o dokumentima, glasnogovornik egipatskog ministarstva vanjskih poslova Ahmed Abu Zeid rekao je za The Washington Post: "Stav Egipta od početka se temelji na neuplitanju u ovu krizu i obvezi da će se držati podalje od obiju strana, afirmirajući potporu Egipta Povelji UN-a i međunarodnom pravu."

Dokumenti u više navrata pokazuju kako se američka obavještajna zajednica "infiltrirala" u rusku vojsku. Nekoliko se puta ističe da je Washington uspio na vrijeme upozoriti Kijev o planiranom ruskom napadu, tako što je podijelio s Ukrajinom informacije o planovima GRU-a, ruske vojne obavještajne agencije i ruske plaćeničke skupine Wagner.

Wagner se obratio Turskoj

Jedan dokument sugerira da se Wagner obratio Turskoj, saveznici NATO-a, da im pomogne u nabavi zaliha. Wagnerovi predstavnici navodno su se sastali s turskim kontaktima kako bi kupili oružje i opremu iz Turske za napore Wagnera u Maliju i Ukrajini. Iz izvješća nije jasno koliko je turska vlada mogla znati o tim navodnim sastancima ili jesu li se oni pokazali uspješnima.

Jedan od dokumenata Pentagona koji su procurili također ističe da su suradnici grupe Wagner od kraja veljače imali planove "diskretno" otputovati na Haiti kako bi procijenili postoji li ikakva šansa za sklapanje ugovora s tamošnjom vladom, koja se bori za kontrolu s nasilnim bandama koje kontroliraju goleme dijelove glavnoga grada.

Što se tiče Kine, dokumenti američke vojske analiziraju mogućnosti i posljedice ulaska Pekinga u rat u Ukrajini. U jednoj procjeni se ističe da bi ukrajinski udar na rusko tlo uz pomoć NATO-ova oružja mogao uvući Peking u rat. Također, ističe se da bi ukrajinski napad na nekog višeg čelnika u Rusiji mogao djelovati kao "dodatno opravdanje Kini da pošalje smrtonosnu pomoć" Moskvi.

Od ostalih dokumenta koji se tiču Kine, ističe se onaj koji uključuje pojedinosti testiranja jednog od kineskih najnaprednijih vojnih izuma - DF-27 hipersoničnog oružja. Prema dokumentu, balistički projektil je letio 12 minuta u rasponu od 2100 km, a posjedovao je "veliku vjerojatnost" prodora američkih obrambenih sustava.

Veze Kine i Nikaragve

U jednom dijelu dokumenata koji su procurili navodi se da je britanski državni tajnik za obranu Ben Wallace zadužio svoje ministarstvo da istraži planove za raspoređivanje jednog od svoja dva nosača zrakoplova u Indo-Pacifiku, potencijalno u suradnji s azijskim saveznicima ili SAD-om.

Jedan dokument koji je procurio ističe da je kineska državna kompanija 2022. bila u pregovorima s nikaragvanskom vladom o razvoju dubokomorske luke. Vlada Nikaragve "vjerojatno bi razmotrila ponudu pomorskog pristupa Pekingu u zamjenu za gospodarska ulaganja", ističe se u jednom izvješću.

U jednom od navodnih dokumenata Pentagona koji su procurili, navodi se da je mađarski premijer Viktor Orban identificirao SAD kao jednog od "tri glavna protivnika" svoje stranke tijekom sjednice 22. veljače. U tzv. ažuriranju obavještajnih podataka operativnog centra CIA-e taj se Orbanov komentar opisuje kao "eskalacija razine antiameričke retorike u njegovu diskursu".

Jedno izvješće s oznakom "strogo povjerljivo" također opisuje privatne rasprave među višim iranskim čelnicima o tome treba li dopustiti domaćim medijima praćenje posjeta Rafaela Grossija, šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju, te kako oblikovati izvještavanje u korist iranske vlade. U posebnom dokumentu koji se tiče Irana, a koji sadrži podatke iz presretnutih komunikacija i satelitskih fotografija, opisuju se pripreme Irana za testiranje novog projektila i satelita za lansiranje u svemir.

Ruski hakeri napali Kanadu?

Među najzanimljivijim obavještajnim podacima koji se tiču Kanade ističe se onaj u kojem je proruska hakerska skupina Zarya podijelila snimke zaslona s navodnim časnikom ruske obavještajne agencije FSB, a u kojima tvrde da su dobili pristup kanadskoj plinskoj infrastrukturi i da bi mogli pokrenuti hitno zatvaranje distribucije plina. Enbridge, najveći kanadski distributer prirodnog plina, u ponedjeljak je u priopćenju rekao da nije bio napadnut niti ugrožen.

Rusija je počela analizirati dokumente, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, dodajući da se oni čine "prilično zanimljivima". Pojedini proruski vojni blogeri upozorili su da treba sa skepsom promatrati curenje dokumenata Pentagona, ističući kako bi sve ovo zapravo mogla biti američka kampanja dezinformiranja.