Važna informacija: Evo kako građani BiH mogu tražiti posao u Njemačkoj

Od prvog juna u Njemačkoj postoji tzv. karta šansi kojom i osobe izvan EU-a ovdje mogu tražiti posao. To bi trebalo pomoći u rješavanju problema nedostatka stručne radne snage. Ali, stručnjaci su sumnjičavi.

Napokon više stručne radne snage za njegu, tehniku i industriju: s novim sistemom bodovanja –takozvanom kartom šansi Njemačka želi privući kvalificiranu radnu snagu iz inozemstvai konačno riješiti problem nedostatka stručne radne snage, slično kao što su to učinile Kanada ili Australija.

Kako bi sistem bodovanja trebao funkcionisati i gdje stručnjaci vide nedostatke?

Kako funkcioniše karta šansi?

Od 1. juna 2024. osobe koje traže posao, a nisu iz Europske unije, mogu u Njemačku doći preko takozvane karte šansi. Ne trebaju ugovor od nekog poduzeća nego mogu doći u Njemačku i godinu dana tražiti posao. Uslov za kartu šansi je završeno zanatsko obrazovanje koje je trajalo najmanje dvije godine ili visokoškolska diploma te znanje njemačkog jezika na nivou A1 ili znanje engleskog jezika na nivou B2. Određenu ulogu igra i osobna veza s Njemačkom.

S obzirom na radno iskustvo, znanje jezika, starosnu dob i povezanost s Njemačkom dodjeljuju se bodovi. Ko ima kvalifikaciju u nekom deficitarnom zanimanju dobiva dodatne bodove. Pod određenim uslovima vrijeme za traženje posla može biti produženo za maksimalno dvije godine.

Kolika mora biti plaća?

Oni koji traže posao moraju se sami moći izdržavati. Ko nađe posao može duže ostati. Ali, uslov je da bruto plaća na nađenom poslu mora iznositi najmanje 40.777 eura (79.811 KM) godišnje ili da plaća odgovara trenutno važećim kolektivnim ugovorima. Paralelno s traženjem posla dopušten je rad do 20 sati sedmično.

Karta šansi je treći dio Zakona o useljavanju stručne radne snage. Zakon je 2020. prihvatila tada vladajuća koalicija socijaldemokrata i konzervativnog CDU-a kako bi privukla stručnu radnu snagu iz zemalja van Europske unije.

Što vrijedi za osobe iz zemalja zapadnog Balkana?

I za radnike iz zemalja zapadnog Balkana od 1. juna postoji više mogućnosti za dolazak na njemačko radno tržište, čak i ako nemaju stručnu spremu. Ali, već prije ulaska u Njemačku moraju dokazati da imaju radni ugovor s nekim poduzećem u Njemačkoj.

Dosad je na temelju takozvanog propisa za zapadni Balkan moglo godišnje doći 25.000 radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Sad je taj kontingent udvostručen na 50.000 osoba.

Koliko radne snage nedostaje u Njemačkoj i zašto?

Po navodima njemačkog ministra rada Hubertusa Heila do 2035. mora u Njemačkoj biti nadomješteno sedam miliona ljudi sa stručnom spremom. Bez useljavanje to nije moguće. Radna snaga nedostaje posebno u njezi starijih i bolesnih osoba te u gastronomiji. Ali, stručnjaka nedostaje i na IT-području, kao i u poduzećima te državnim i javnim ustanovama.

Razlozi nedostatka su različiti. Njemačko društvo sve više stari, osobe rođene u vrijeme takozvanog babybooma uskoro odlaze u penziju. Uz to nastaju nova zanimanja i struke na području digitalizacije, u kojima nedostaje stručnjaka. Posljedica toga je da kompanija odbijaju radne naloge, smanjuju radno vrijeme, da pacijenti i starije osobe ne mogu dobiti adekvatnu skrb.

Nepopunjeno radno mjesto u njezi starijih osoba ostaje nepopunjeno prosječno 251 dan, kažu u ministarstvu ekonomije, dok na području proizvodnje građevinskog materijala radno mjesto ostaje nepopunjeno 249 dana. Institut njemačkoga gospodarstva procjenjuje da će nedostatak stručne radne snage poduzeća u Njemačkoj koštati 49 milijardi eura (95.9 milijardi KM).

Manje nepopunjenih radnih mjesta

Brojke o nepopunjenim radnim mjestima trenutno izgledaju dobro. Savezna agencija za rad registrirala je u aprilu 2024. oko 701.000 nepopunjenih radnih mjesta, što je za oko 70.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine. I Institut za istraživanje ekonomije Ifo registrirao je u martu 2024. da se nedostatak stručne radne snage smanjio. Tako je 36,3 posto kompanija navelo da imaju poteškoća zbog nedostatka stručne radne snage. Godinu dana ranije ih je bilo 43,6 posto.

Ali, da je broj nepopunjenih radnih mjesta smanjen nije dobra vijest, jer je razlog smanjenja prije svega slabljenje konjunkture u Njemačkoj. Ako se konjunktura poboljša, povećat će se i nedostatak stručne radne snage, kaže stručnjak Ifo-a Klaus Wohlrabe, piše DW.