Uznemirujući podaci: Stručnjaci u šoku zbog širenja toplinskih valova u morima

Prema podacima američke vlade, temperatura površine svjetskih okeana dostigla je rekordno visok nivo, nezabilježen otkad postoje satelitski zapisi, što je dovelo do toplinskih valova u morima širom svijeta.

Klimatski naučnici izjavili su kako preliminarni podaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) pokazuju da je prosječna temperatura površine okeana od početka aprila bila 21,1 Celzijev stepen, čime je prekoračila prethodni rekord od 21 stepen postavljen 2016. godine.

"Trenutna putanja izgleda kao da će prekoračitii sve dosadašnje rekorde", izjavio je za The Guardian profesor Matthew England, klimatski naučnik sa Sveučilišta Novi Južni Wales.

Tri godine vladavine La Niña širom tropskog Pacifika pomoglo je u smanjenju temperatura i ublažavanju uticaja rasta emisija stakleničkih plinova. Naučnici kažu da se sada toplina podiže prema površini okeana, ukazujući na potencijalni El Niño uzorak u tropskom Pacifiku moguć kasnije ove godine, koji može povećati rizik od ekstremnih vremenskih uslova i novih globalnih toplinskih rekorda.

La Niña je, inače, prirodni klimatski fenomen koji se događa u tropskom Pacifiku, karakterističan po hladnijim okeanografskim uslovima. U La Niña uslovima, hladna voda se nakuplja u istočnom dijelu tropskog Pacifika, što dovodi do jačeg puhanja pasatnih vjetrova, koji prenose toplinu i vlagu prema Australiji i južnoj Aziji, dok su srednja i južna Amerika podložne sušnim uslovima. La Niña je suprotnost drugog fenomena, El Niña, a oba fenomena zajedno čine El Niño-Southern Oscillation (ENSO) ciklus.

Dr. Mike McPhaden, naučnik istraživač u NOAA-i, rekao je za The Guardian da je nedavni uticaj La Niñe završio. Ovaj dugotrajni period hladnoće neko je vrijeme "prigušivao" globalnu prosječnu površinsku temperaturu, uprkos rastu stakleničkih plinova u atmosferi: "Sad, kad je to završilo, vjerovatno vidimo signal klimatskih promjena koji dolazi glasno i jasno", rekao je.

Prema podacima NOAA-e, dosad najveći prosjeci temperatura okeana zabilježeni su u periodu El Niña koji je trajao od 2014. do 2016. godine. Podaci su uglavnom prikupljeni satelitskim promatranjima, ali su potvrđeni i mjerenjima s brodova i bova. Oni ne uključuju polarna područja. U okeanima se apsorbira više od 90 posto dodatne topline uzrokovane ispuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma. Lanjska studija pokazala je da se količina topline koja se nakuplja u okeanu ubrzano povećava i prodire dublje, stvarajući preduslove za ekstremne vremenske uslove.

Dr. Alex Sen Gupta, docent u Centru za istraživanje klimatskih promjena UNSW, rekao je kako sateliti pokazuju da su porasti temperature na površini okeana "gotovo linearni" od 1980-ih:"Iznenađujuće je da su i posljednje tri godine također bile vrlo tople, uprkos činjenici da smo imali usloe La Niña", izjavio je.

Sen Gupta je dio međunarodnog tima naučnika koji proučavaju toplinske valove u morima. Trenutna promatranja ukazuju na umjerene do jake toplinske valove u nekoliko regija, uključujući južni Indijski okean, južni Atlantik, sjeverozapad Afrike, područje oko Novog Zelanda, područje na sjeveroistoku Australije i na zapadu Srednje Amerike.

"Neobično je vidjeti toliko ekstremnih toplinskih valova u okeanima istovremeno", rekao je Sen Gupta.

Iako toplinski valovi u okeanima mogu biti pokrenuti lokalnim vremenskim uslovima, istraživanja su pokazala da su postali učestaliji i intenzivniji kako se okeani zagrijavaju. To je trend za koji se očekuje da će se pogoršati s globalnim zagrijavanjem uzrokovanom ljudskim aktivnostima.

Topliji okeani pružaju više energije za oluje, ugrožavaju ledene ploče i dovode do porasta globalnog nivoa mora. Morski toplotni valovi također mogu imati razarajući učinak na morski život i uzrokovati izbjeljivanje koraljnih grebena u tropskim područjima. Istraživanja pokazuju i da bi zagrijavanje ockana moglo radikalno promijeniti hranidbeni lanac jer potiče rast algi, istovremeno smanjujući riblji fond kojim se ljudi hrane.

Jadranka Šepić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu objašnjava da su El Niño i La Niña klimatski fenomeni karakteristični za Pacifik koji su se događali i prije klimatskih promjena, ali s globalnim zagrijavanjem oni su postali mnogo ekstremniji, a zabrinjavajuće je da se u uslovima La Niñe, kad bi okean trebao biti hladniji, bilježe najviše temperature. Uslovi El Niña koje za kraj godine predviđaju meteorološki modeli, ako do njih dođe, mogli bi značiti još ekstremnije suše praćene požarima, kakvi su svojevremeno zabilježeni u Australiji, i ekstremne kišne oluje na drugoj strani Pacifika, u Americi.

Mediteran, čiji je dio i Jadran, prema riječima Jadranke Šepić, ograničeno osjeća posljedice klimatskih fenomena s Pacifika, budući da je pod uticajem Atlantika, odnosno sjeverne atlantske oscilacije. Međutim, budući da se radi o dosta izoliranom moru, okruženom kopnenom masom, Mediteran je posebno ugrožen zbog klimatskih promjena jer na njega utiču svi klimatski procesi koji se događaju nad kopnom.

"U ovom trenutku bilježe se toplinski valovi nad Španijom i Portugalom, što se bez klimatskih promjena ne bi dogodilo ovako rano u godini. Mediteran je izložen i jakom isparavanju, tako da uz porast temperatura raste i salinitet", kaže Šepić.

Posljedice klimatskih promjena Hrvatska je već iskusila, sa sušnim razdobljima, kad su pojedini dijelovi imali problema sa snabdijevanjem vode i poplavnim olujama, kakve su poharale Zagreb i dijelove Jadrana 2018., 2019. i 2022. S obzirom na trendove, takve bi vremenske pojave, kako ističe Šepić, mogle postati sve češće i ekstremnije. Globalni porast temperature mora utiče, među ostalim, i na porast nivoa mora, budući da topla voda ima veći volumen od hladnije, kao i zbog dodavanja vode u more zbog otapanja kopnenog leda. Srednji nivo mora mogao bi, zbog globalnog porasta temperatura, do 2100. godine porasti za 50-100 centimetara.

U slučaju podizanja nivua Jadranskog mora za 50 centimetara, Hrvatska bi izgubila više od 100 miliona četvornih metara priobalja, gdje bi najugroženija bila naselja s niskom obalom, na otocima i na kopnu. Istraživanje koje je Šepić provela s kolegama, prateći podatke o nivou mora na šest lokaliteta na Jadranu tokom 65 godina, ukazuju na značajan trend porasta ekstrema, tako da je za očekivati da će s daljnjim rastom nivoa mora, poplave obalnih gradova juga biti još intenzivnije, piše Jutarnji.hr.