Usvojen zakon o negiranju genocida nad Armenima

Francuski senat je u ponedjeljak odobrio prijedlog zakona koji će kao krivično djelo tretirati svako negiranje genocida otomanske Turske nad Armenima tokom Prvog svjetskog rata. U Francuskoj je već kažnjivo negiranje holokausta, te se osoba koja negira genocid nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu suočava sa godinom zatvora i novčanom kaznom od 45.000 eura. Slična kazna će biti i za negiranje genocida nad Armenima.

Armenija tvrdi da je više od 1,5 miliona ljudi ubijeno između 1915. i 1916. godine u trenutku dok se raspadalo Otomansko cartstvo, dok Turska odbacuje termin genocid i kaže da je broj ubijenih mnogo manji.

Donešena odluka će biti proslijeđena predsjedniku Nicolasu Sarkozyju, koji mora odobriti zakon. Usvajanje prijedloga zakona u donjem domu već je izazvalo  velike tenzije između Francuske i Turske. Ankara je prekinula vojne, ekonomske i političke veze sa Parizom, a u decembru je nakratko bio opozvan i turski ambasador. Sada se očekuje još žešća reakcija, a po nekim najavama zvanična Ankara bi u narednim danima mogla da povuče ambasadora i stvori dodatne prepreke za francuske kompanije u Turskoj.

Donji dom usvojio zakon o genocidu

Zategnuti odnosi Pariza i Ankare

Uprkos tome, Senat je u ponedjeljak odobrio zakon sa 127 glasova za i 86 protiv.

U prvoj reakciji iz Ankare, ministar pravde Sabudlah Ergin je osudio uzvajanje zakona: “Odluka koju je donio Senat je velika nepravda i iskazivanje manjka poštovanja prema Turskoj”, rekao je on za CNN.

Turska ambasada u Parizu je upozorila da će odnosi između dvije zemlje biti trajno oštećeni ukoliko predsjednik Sarkozy odobri zakon. Armenija je glasanje opisala kao historijsko.

“Ovaj dan će ostati zapisan zlatnim slovima ne samo u historiji prijateljstva armenskog i francuskog naroda, već takođe u analima historije zaštite ljudskih prava širom svijeta“, rekao je armenski ministar vanjskih poslova Evard Nabaldian.

Turska vlada smatra da bi ocjena o tome šta se desilo armenskoj zajednici na istoku Turske od 1915. do 1916. trebala da ostane na istoričarima i da Francuska zakonom o negiranju genocida guši slobodu govora. Turski zvaničnici priznaju da su se dogodili veliki zločini u tom periodu ali smatraju da nije postojao sistematski pokušaj da se uništi armenski narod, kao i da su mnogi Turci takođe ubijeni u burnim događajima tokom prvog Svjetskog rata.

Francuska je formalno priznala ove događaje kao genocid još 2001., a više od 20 država svijeta tako naziva zločine nad Armenima.

U Francuskoj živi pola miliona građana armenskog porijekla i kritičari navode da bi njihovi glasovi mogli da budu veoma važni na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, odnosno da je doneseni zakon dio političke igre.