Teme u Davosu kurs franka, hakerski napadi, nezaposlenost...

Oko 2.500 menadžera, političara, religijskih vođa i poneka zvijezda s A liste ovih dana putuju na 45. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji se održava u švicarskom skijalištu Davos od 21. do 24. januara, piše Fena.

Među velikim imenima u Davos ove godine stižu njemačka kancelarka Angela Merkel, kineski premijer Li Keqiang, američki državni tajnik John Kerry i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Među velikim imenima biznisa, tu je prvi čovjek Upravnog odbora Googlea Eric Schmidt, osnivač Alibabe Jack Ma te izvršni direktori Microsofta i Yahooa, Satya Nadella i Marissa Mayer. Dolazak je najavio i George Soros.

Među poznatima, na popisu uzvanika su tenor Andrea Bocelli te pjevač i muzički producent Pharrell Williams koji u Davos dolazi kao kreativni direktor start-upa Bionic Yarn koji razvija tekstil od reciklirane plastike izvučene iz mora.

Prošle je godine nejednakost bila jedna od osnovnih tema u Davosu, nagovještavajući ili možda čak dijelom pripremajući teren za uspjeh knjige Thomasa Pikettyja Kapital u 21. vijeku, koja je okupirala ekonomiste i medije dobar dio 2014. godine. Da nije bila riječ samo o PR-ovski mudrom izboru programskih tema, pokazuje i to što je nejednakost lani bila jedan od najvećih globalnih rizika u godišnjoj anketi među menadžerima hiljade kompanija članica WEF-a.

Ove godine među najvećim rizicima iz ankete nema više nejednakosti. Pri vrhu su zato međunarodni sukobi, fiskalne krize, pad ključne IT infrastrukture, nelikvidnost, hakerski napadi, nezaposlenost...

Indikativni su rezultati po regijama, i to za one rizike za koje, prema ocjeni kompanija, matične ekonomije nisu pripremljene. U Sjevernoj Americi, očekivano, dva najveća rizika su hakerski napadi i pad vitalne IT infrastrukture. Menadžeri kao treći najteži rizik navode neuspjeh u prilagođavanju klimatskim promjenama. U Evropi je najveći rizik, opet očekivano, nezaposlenost, odnosno niska zaposlenost. Slijede prisilna imigracija u velikim razmjerama i duboka društvena nestabilnost.

Menadžeri u istočnoj Aziji i na Pacifiku najviše strahuju od međunarodnih sukoba, centralna Azija i Rusija od potresa zbog cijene energenata, južna Azija od kraha urbanizma, Afrika od nezaposlenosti i gladi, Južna Amerika od društvene nestabilnosti, a Bliski istok i sjeverna Afrika od nestašice vode.

Prilika za "minglanje"

Zajednički nazivnik za svih 280 tačaka programa u Davosu je Novi globalni kontekst, moto kojim su obuhvatili širok raspon tema: od ravnopravnosti spolova i ekologije do geopolitičkih pitanja i tehnologije. No, samo nekoliko dana nakon dramatičnog zemljotresa na globalnom deviznom tržištu kurs franka vjerovatno će biti jedna od ključnih tema, kako u službenom programu, tako i po hodnicima. U Davos dolazi i guverner Švicarske narodne banke, Thomas Jordan, koji će vjerovatno morati odgovoriti na mnogo pitanja o prošlosedmičnoj odluci da ukinu ograničenje na kurs eura. Naravno, glavni motiv dolaska u Davos za 1.500 menadžera nije program godišnjeg sastanka, nego prilika za minglanje i poslovne sastanke.

Izvršni predsjednik i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab, ima, naravno, ambiciozniju misiju za WEF, s obzirom na to da ondje dolazi oko 300 državnika i javnih funkcionera te stotine raznih drugih uglednika.

"Svjetski ekonomski forum služi međunarodnoj zajednici kao platforma za javno-privatnu saradnju. Ta je saradnja, uz izazove s kojima se suočavamo, važnija nego ikad prije. No, zahtijeva međusobno povjerenje. Nadam se da godišnji sastanci služe kao polazište za renesansu globalnog povjerenja", poručuje Schwab.

Cijena učestvovanja

Ionako je skup u Davosu nakon prošlosedmičnog skoka kursa franka postao još 15 posto skuplji. Kompanije se prilike za minglanje menadžera u Davosu mogu dočepati ako plate članarinu, a ostali uglednici dobiju pozivnicu besplatno. Trošak članarine za kompanije je od 50 hiljada franaka za obično članstvo, koje kompanijama osigurava samo jednu pozivnicu, do 600 hiljada franaka za "strateške partnere" koji dobiju pet pozivnica. No, osim članstva, valja još platiti ulaznicu koja stoji 20-ak hiljada franaka. Dodaju li se tome svi ostali troškovi, put, smještaj, prevoz, skupi restorani, ukupna cijena učestvovanja na godišnjem sastanku u Davosu za kompanije lako može premašiti milion dolara.

U oktobru je WEF podigao cijenu članarine za strateške partnere, opravdavajući to dodatnim pravima. Naglasili su i da se kompanijama zbog dobrog PR-a isplati uložiti u članarinu: prema njihovoj računici, 440 hiljada dolara bila je marketinška vrijednost pojavljivanja u medijima za strateške partnere na WEF-u 2014. godine.