Sve što trebate znati o referendumu koji se danas održava u Turskoj

Referendum predviđa uvođenje predsjedničkog sistema upravljanja u toj zemlji.

Pravo glasa u Turskoj ima 55.319.222 birača koja će svoju građansku dužnost moći obaviti u 167.140 birališta. Osim toga, u zatvorima će biti postavljeno 461 biračko mjesto.

Birališta su otvorena  u gradovima: Adiyaman, Agrı, Artvin, Bingol, Bitlis, Diyarbakir, Elazig, Erzincan, Erzurum, Gaziantep, Giresun, Gumushane, Hakkari, Kars, Malatya, Kahramanmaras, Mardin, Mus, Ordu, Rize, Siirt, Sivas, Trabzon, Tunceli, Sanliurfa, Van, Bayburt, Batman, Sirnak, Ardahan, Igdir i Kilis.

Birališta će se zatvoriti u 16 sati po lokalnom vremenu.

U periodu od 27. marta do 9. aprila na referendumsko pitanje da li podržavaju reformu koja uključuje ukupno 18 izmjena aktuelnog turskog ustava, izjašnjavala se i turska dijaspora. U ukupno 57 zemalja svijeta, uključujući i zemlje regiona, glasalo je blizu 1,5 miliona Turaka, od ukupno 2,9 miliona registriranih. Blizu 100.000 turskih državljana koji borave izvan Turske dosad je glasalo i na biračkim mjestima na graničnim prijelazima i aerodromima, a ta biračka mjesta će ostati otvorena sve do večerašnjeg zatvaranja biračkih mjesta u cijeloj Turskoj.

Glasanje turske dijaspore u Evropi obilježile su tenzije između Turske i nekih zemalja koje su zabranile održavanje predreferendumskih skupova. U sprječavanju zagovornika ustavne reforme u Turskoj da održi predreferendumske skupove prednjačile su Holandija, Njemačka i Austrija, čiji su brojni političari javno izrazili stav i podržali kampanju protiv ustavne reforme u Turskoj.

Najveći incident dogodio se u Holandiji kada su tamošnje vlasti, prvo otkazale gostoprimstvo šefu turske diplomacije Mevlutu Cavusogluu, a potom i tursku ministricu socijalne politike Fatmu Betul Kayu deportovali u Njemačku i spriječili je u nakani da posjeti turski konzulat u Rotterdamu.

Predložena ustavna reforma u Turskoj predviđa jačanje ovlasti predsjednika države, a ukidanje funkcije premijera. Parlament će povećati broj zastupnika sa 550 na 600, a kandidati na parlamentarnim izborima će moći biti svi građani Turske s napunjenih 18 godina. Dosad su kandidati mogli biti osobe s navršenih 25 godina. 

Predsjednik će moći zadržati veze s političkom partijom, a predviđeno je i da se prvi predsjednički izbori, u skladu s novim Ustavom, održe u novembru 2019. godine. Mandat predsjednika će trajati pet godina i ista osoba će tu funkciju moći obnašati najviše dva mandata.

Erdoganovi lojalisti u referendumu vide priliku da se učvrsti njegovo mjesto u historiji kao najvažnijeg čelnika moderne Turske, a oni koji mu nisu skloni strahuju od autokratske vladavine jednog čovjeka.

Ankete pokazuju da će rezultat plebiscita biti tijesan, a europski dužnosnici svaki ishod smatraju riskantnim. Pobjeda bi Erdoganu omogućila da nastavi s predloženim izmjenama ustava koje bi vjerojatno uključivale vraćanje smrtne kazne, čime bi se u potpunosti pokopala kandidatura za EU, već uzdrmana događanjima nakon pokušaja puča. 

Pravni stručnjaci iz Vijeća Europe, institucije za ljudska prava čija je članica i Turska, u martu  su upozorili da je stvaranje sistema u kojem predsjednik praktički ima neograničene moći "opasan korak unazad" za demokraciju. Erdogan i njegovi pobornici odbacuju takve tvrdnje, pozivajući se na postojanje dovoljnih kontrolnih mehanizama u sistemu koji predlažu, poput onoga da predsjednik mora sazvati istovremene parlamentarne i predsjedničke izbore ako raspusti parlament. 

Ostali scenariji također su sumorni, smatraju europski dužnosnici.  Osporavanje rezultata dovelo bi do perioda nestabilnosti i mogućeg novog nasilja.  Ako Erdogan izgubi može se "očekivati vrlo žestoka i brutalna izborna kampanja, te nasilje s obje strane", smatra treći europski dužnosnik. Očekuje se, naime, da će Erdogan sazvati parlamentarne i predsjedničke izbore zakazane za 2019. i prije tog roka, neovisno o ishodu referenduma. Gubitak na referendumu će značiti "još veći pritisak na opoziciju, a ako se rezultat bude osporavao, to bi moglo destabilizirati cijelu situaciju". 

U turskim zatvorima se nakon neuspjelog pokušaja puča našlo 36 hiljada ljudi koje očekuje suđenje, a više od 100 hiljada je suspendirano ili je izgubilo posao, tvrdi Vijeće Europe. 

Za Bruxelles bi idealan scenarij bilo razdoblje postreferendumskog mira koji bi EU-u i Turskoj omogućio resetiranje odnosa i modernizaciju carinske unije, te možda čak i ublažavanje viznog režima za turske državljane.