Svaka treća osoba u Evropi ima dijagnosticiran rak (FOTO)

Karcinom je odavno svjetski problem, stručnjaci najavljuju povećanje broja oboljelih, ali se lijek, baram onaj u obliku „čarobne pilule“, ne nazire. Jedna od ustanova u kojoj se liječi veliki broj pacijenata iz okruženja od gotovo svih vrsta zloćudnih tumora je i Institut za onkologiju i radiologiju Srbije. 

Direktor Instituta prof. dr. Radan Džodić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe da je najvažnije od svega da se, kao sve druge, i zloćudne bolesti, ono što mi zovemo „rak“, može dijagnosticirati na vrijeme i izliječiti. 

"Imam na hiljade pacijenata koji su zaboravili od čega su lečeni. Zašto, pa zato što ih na vreme operišete. Tu je primena ne samo hirurgije i citostatika nego i drugih vidova lečenja. Tu je radio i hormonska terapija koja može značajno da produži život i, najzad, ako u prvom stadijumu dijagnosticirate zloćudnu bolest najjednostavnijom hirurškom metodom možete da postigete izlečenje", rekao je Džodić, odgovarajući na pitanje da li je rak izlječiv. 

Komentirajući sve učestaliji strah kod ljudi od potencijalnog obolijevanja od neke vrste karcinoma, on ukazuje da treba razbijati famu budući da su to, uz bolesti srca i krvnih sudova, bolesti modernog doba. 

Svaki treći Evropljanin ima dijagnosticiran rak

Mediji, kaže Džodić, mogu potenciranjem ove priče značajno pomoći u borbi protiv raka. 

"Ako svaki treći Evropljanin šeta s dijagnosticiranim rakom, to više nije tabu tema, o tome moraju svi govoriti, ali poruka mora da bude da je rak izlečiva bolest i da pacijent ima veoma kvalitetan život", ukazuje Džodić i naglašava da se blagovremenim otkrivanjem, uz angažovanje cijelog društva, može voditi uspješna borba protiv bolesti karcinoma. 

Prvi zapis da je neko obolio od karcinoma dojke datira još od oko tri hiljade godina p.n.e. i, iako je ljudska civilizacija zajedno s medicinom napredovala, slaže se profesor Džodić, danas ne postoji lijek koji liječi rak, smatra i da neće biti pronađen baš uskoro, ali da "već postoje lijekovi koji u četvrtom stadiju mogu da uvedu u hronični problem bolesnika i da deset godina prima lijek". 

Prenoseći iskustva iz ličnih istraživanja za lijek protiv raka provedenih prije više od dvadeset godina Džodić, koji je redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, pojašnjava da je taj lijek sada u prvoj liniji primjene protiv raka debelog crijeva s metastazama u jetri. 

"Taj lek se ispituje najmanje 40 godina da bi postao lek, naravno da farmaceutska industrija investira u nove lekove i kad uloži milijardu taj novac mora i da vrati. Međutim, ako taj lek pomaže da neko duže živi, to je dobra investicija. Uopšte, lečenje i dijagnostičke procedure, sve je jako skupo. Ono što je u nekim zemljama priznato kao lek, kod nas još nije", naveo je istaknuti hirurg i specijalista u oblasti onkologije, odbacivši mogućnost da farmaceutska industrija diktira broj oboljelih od raka. 

Nasuprot, kako je dodao, farmaceutska industrija ulaže u inovativne lijekove i sredstva, posebno ona koja se određuju na osnovu genetike. Džodić, koji je zajedno s francuskim istraživačima tražio lijek za rak, navodi primjer da se samo u Francuskoj šest hiljada istraživača bavi osnovnim istraživanjima. 

"To je svetski problem. Ne može danas sa sigurnošću da se kaže našli smo lek za rak, ja to neću doživeti. Pretpostavljam, naći će se lek... Treba još ozbiljnih istraživanja. Narod misli da je to čarobna pilulica. Ja mislim da je to izbegavanje faktora rizika, čistija planeta“, kazao je između ostalog prvi čovjek Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije. 

Na pitanje zašto se ljudi, bez obzira na toliko alternativnih ponuda, ipak, s optimizmom obraćaju onkolozima, savjetuje potencijalnim pacijentima da ne idu takozvanim iscjeliteljima, jer, kako je naglasio, da to što oni koriste "radi" već bi neka snažna farmaceutska firma prisvojila i zaradila novac. 

"Prevariti bolesnog čoveka koji se hvata za slamku strašan je kriminal", poručio je Džodić. 

Srbija po broju umrlih od raka na drugom mjestu u Evropi

Zloćudne bolesti u Srbiji, zemljama u okruženju, ali i cijelom svijetu su u stalnom porastu. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, godišnje u toj zemlji od svih vrsta raka oboli više od 37 hiljada ljudi, pritom od raka godišnje umre 21 hiljada ljudi. 

Srbija je prema broju oboljelih na 18. mjestu u Evropi, a prema broju umrlih na drugom, odmah poslije Mađarske. Smrtnost je slična i u zemljama okruženja. 

Glavni faktor porasta zloćudnih bolesti u svijetu, prema riječima profesora Džodića, je povećanje zagađivača, a pojedinačni faktor na prvom mjestu je pušenje, koje je u 98 posto slučajeva uzrok raka pluća. 

Tumori kože su najčešći, od njih godišnje oboli preko 6,5 hiljada osoba, među kojima više od pet hiljada muškaraca i pritom je smrtnost enormna. Na drugom mjestu su pacijentice s rakom dojke gdje u Srbiji godišnje od ove vrste karcinoma oboli oko 4.600 žena, ali deset posto njih na prvom pregledu ima četvrti stadij bolesti. 

Kako ocjenjuje istaknuti specijalista u liječenju te vrste teških oboljenja, to je ono što je poražavajuće. Dodaje da je i ozbiljan problem s rakom grlića maternice i da je on jedno vrijeme, što se tiče žena u Evropi, bio najčešći u istočnoj Srbiji i Rumuniji, a da sad to neslavno mjesto zauzima Bosna i Hercegovina. 

"Radi se o virusnoj upali, odnosno virusno-prenosivoj bolesti i moglo bi da se edukacijom i sekundarnom prevencijom smanji broj umrlih", ističe doktor Džodić podsjetivši da je u Srbiji još prije deset godina započeta sekundarna prevencija. 

Primarna prevencija, kako podvlači, podrazumijeva izbjegavanje faktora rizika, u prvom planu pušenja, gojaznosti, konzumiranja alkohola, čime bi se za trideset posto umanjio broj novooboljelih od raka, ali i drugih hroničnih nezaraznih bolesti, poput infarkta i slično. 

„Kod nas, bez obzira na to što je starosna dob jedan od faktora, postoji fenomen da sve mlađi ljudi obolijevaju od zloćudnih bolesti“, konstatirao je ovaj poznati medicinski stručnjak. 

U Srbiji je od 2013. godine zakonom uvedena obaveza sekundarne prevencije. Ona podrazumijeva rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića maternice i debelog crijeva i kada se obuhvati obaveza za više od 75 posto stanovništva onda će, podvlači profesor Džodić, padati smrtnost pa će za deset godina imati manje  umrlih. 

Lider u regionu za liječenje raka

Institut za onkologiju i radiologiju Srbije je najstarija ustanova na prostoru bivše Jugoslavije, specijalizirana za liječenje bolesti karcinoma. Postoji 75 godina i u nekim segmentima hirurgije, a zatim radio i hemoterapije lider je u regionu. Tu postoji genetska i imunološka laboratorija gdje se istražuje rak. 

Ova ustanova je u ozbiljnim medicinskim časopisima objavila oko sto naučno-istraživačkih radova. U regionu je lider i u liječenju raka štitne žlijezde i medicinski stručnjaci imaju sopstvene metode. Također, obavlja se i rekonstrukcija nerava nakon operacije te vrste raka. 

Dobar dio onkologa iz ove zdravstvene ustanove usavršavao se Francuskoj i model borbe protiv raka iz te zemlje od ove godine bit će primjenjivan i u Srbiji. 

Institut za onkologiju i radiologiju je jedan od osnivača i aktivni član Evropskog udruženja kancerskih instituta (EOCI) i Evropskog udruženja za istraživanje raka (EACR). 

Prvo udruženje za borbu protiv raka osnovano je u SAD-u 1913. godine 1927. godine, kao treće u svijetu, osnovano je Jugoslavensko društvo za izučavanje i liječenje raka.