Suđenje kompaniji koja je stvorila ChatGPT: Važan svjedok (26) pronađen mrtav
Suchir Balaji, bivši inženjer OpenAI-ja i "zviždač" koji je pomogao u obuci sistema umjetne inteligencije ChatGPT-a i koji je kasnije otvoreno rekao kako vjeruje da te prakse krše zakon o autorskim pravima, preminuo je, potvrdili su njegovi roditelji i dužnosnici San Francisca. Imao je 26 godina.
Balaji je radio u OpenAI-ju gotovo četiri godine prije nego što je dao otkaz u augustu. Bio je visoko cijenjen od strane kolega u kompaniji iz San Francisca, gdje ga je suosnivač ove sedmice nazvao jednim od najvećih saradnika OpenAI-ja koji je bio ključan za razvoj nekih njegovih proizvoda.
"Potresla nas je ova nevjerovatno tužna vijest i srcem smo uz Suchirove najmilije u ovom teškom trenutku", stoji u izjavi OpenAI-ja.
Nesreća u BiH: Automobil sletio s ceste i zaustavio se manje od metar od rijeke
Balaji je pronađen mrtav u svom stanu u San Franciscu 26. novembra, a policija je rekla da sve "izgleda kao samoubistvo, te nisu pronađeni nikakvi elementi krivičnog djela". Ured glavnog gradskog medicinskog istražitelja također je saopćio je da je način smrti samoubistvo.
Njegovi roditelji, Poornima Ramarao i Balaji Ramamurthy, rekli su da još uvijek traže odgovore, opisujući svog sina kao "sretnog, pametnog i hrabrog mladića" koji je volio planinariti i nedavno se vratio s putovanja s prijateljima. Balaji je odrastao u području zaljeva San Francisca i prvi put je stigao u novonastali istraživački laboratorij za umjetnu inteligenciju na ljetnu praksu 2018. dok je studirao računarstvo na Kalifornijskom univerzitetu Berkeley. Vratio se nekoliko godina kasnije da radi u OpenAI-ju, gdje je jedan od njegovih prvih projekata, nazvan WebGPT, pomogao utrti put za ChatGPT.
"Suchirov doprinos ovom projektu bio je ključan i bez njega ne bi uspio", rekao je suosnivač OpenAI-ja John Schulman u objavi na društvenim mrežama posvećenoj Balajiju. Schulman, koji je angažirao Balajia u svoj tim, rekao je da je ono što ga je učinilo tako iznimnim inženjerom i naučnikom njegova pažnja za detalje i sposobnost uočavanja suptilnih grešaka ili logičkih pogrešaka.
"Imao je smisao za pronalaženje jednostavnih rješenja i pisanje elegantnog koda koji je radio", napisao je Schulman. "On bi pažljivo i rigorozno promislio o detaljima."
Balaji se kasnije prebacio na organiziranje ogromnih skupova podataka online zapisa i drugih medija koji se koriste za obuku GPT-4, četvrte generacije OpenAI-jevog vodećeg velikog jezičnog modela i temelja za poznati chatbot tvrtke. Upravo je taj rad na kraju natjerao Balajia da preispita tehnologiju koju je pomogao izgraditi, osobito nakon što su novine, pisci i drugi počeli tužiti OpenAI i druge AI kompanije za kršenje autorskih prava.
Prvo je svoju zabrinutost iznio New York Timesu, koji je o tome izvijestio u oktobru. Kasnije je za Associated Press rekao da će "pokušati svjedočiti" u najtežim slučajevima kršenja autorskih prava i da je tužbu koju je prošle godine pokrenuo New York Times smatrao "najozbiljnijom". Odvjetnici Timesa imenovali su ga u sudskom podnesku 18. novembra kao nekoga ko bi mogao imati "jedinstvene i relevantne dokumente" koji podupiru optužbe o namjernom kršenju autorskih prava OpenAI-ja.
Njegove su zapise također tražili odvjetnici u zasebnom slučaju koji su pokrenuli autori knjiga uključujući komičarku Sarah Silverman, prema sudskom podnesku.
"Ne čini se u redu vježbati na podacima ljudi i onda se s njima takmičiti na tržištu", rekao je Balaji za AP krajem oktobra. “Mislim da to ne biste trebali moći učiniti. Mislim da to ne možete učiniti legalno.”
Rekao je AP-u da se postupno više razočarao u OpenAI, posebno nakon internih previranja zbog kojih je njegov upravni odbor prošle godine otpustio i zatim ponovno zaposlio izvršnog direktora Sama Altmana. Balaji je rekao da je općenito zabrinut zbog toga kako se njegovi komercijalni proizvodi pojavljuju, uključujući njihovu sklonost izbacivanju lažnih informacija poznatih kao halucinacije. Ali od "vreće pitanja" koja ga je zabrinjavala, rekao je, usredotočio se na autorska prava kao na ono s kojim je "stvarno moguće učiniti nešto".
Priznao je da je to nepopularno mišljenje unutar istraživačke zajednice umjetne inteligencije, koja je navikla crpiti podatke s interneta, ali je rekao da će se "morati promijeniti i da je to pitanje vremena". Sada je nejasno u kojoj će mjeri njegova otkrića biti prihvaćena kao dokaz u svim pravnim slučajevima.
Schulman, koji je podnio ostavku u OpenAI u augustu, rekao je da su on i Balaji slučajno otišli istog dana i proslavili s kolegama te večeri uz večeru i piće u baru u San Franciscu. Još jedan Balajijev mentor, suosnivač i glavni naučnik Ilya Sutskever, napustio je OpenAI nekoliko mjeseci ranije, što je Balaji vidio kao još jedan poticaj za odlazak.
Schulman je rekao da mu je Balaji ranije ove godine rekao o svojim planovima da napusti OpenAI i da Balaji nije mislio da je umjetna inteligencija bolja od ljudske, poznata kao umjetna opća inteligencija, "tu odmah iza ugla, kao što je ostatak kompanije vjerovao ".
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.