Studija o koronavirusu: I mladi u riziku od ozbiljnih oštećenja organa

Mladi koji dospiju u bolnicu zbog koronavirusa imaju gotovo jednaku mogućnost da imaju komplikacije poput starijih od 50 godina, pokazala je studija.

Tokom liječenja, četvoro od 10 ljudi starih između 19 i 49 godina mogu da imaju probleme s bubrezima, plućima i drugim organima.

Istraživanje je sprovedeno na 73.197 ljudi svih uzrasta u 302 britanske bolnice tokom prvog talasa COVID-a u 2020. godini.

„Poruka je da ovo nije bolest koju mogu da dobiju samo stariji i slabi", rekao je Kalum Semple, profesor koji je vodio studiju, piše BBC.

Dodaje da podaci potvrđuju činjenicu da koronavirus nije gripa, jer i mladi mogu da imaju značajne komplikacije, koje će zahtijevati i dalje praćenje i liječenje u budućnosti.

Studija istraživača sa sedam univerziteta u Velikoj Britaniji i Odjeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu u Engleskoj proučavala je niz komplikacija kod onih kojima je bilo potrebno bolničko lečenje zbog infekcije COVID-19. Ukupno, oko polovine odraslih pacijenata patilo je najmanje od jedne komplikacije tokom boravka u bolnici. Najčešće su zabilježena oštećenja bubrega, pluća i srca. Oštećenja su bila najveća kod onih starijih od 50 godina - oko 50 odsto je imalo najmanje jedan zdravstveni problem. Ali, studija je otkrila da su oštećenja bila česta i kod mlađih ljudi.

Oko 37 posto ljudi starih između 30 i 39 godina i 44 posto onih između 40 i 49 godina imaju najmanje jednu komplikaciju. Doktori još nisu sigurni koliko ozbiljno COVID može da ošteti organe, ali se smatra da u nekim slučajevima imuni sistem može da izazove upalu i ošteti zdravo tkivo.

Paul Godfree iz Frintona u Eseksu dobio je COVID u martu 2020. godine. Mislilo je da ima upalu pluća. U tom trenutku, imao je 31 godinu i postavljenu dijagnozu bronhiektazije, dugotrajne bolesti pluća.

„Medicinsko osoblje koje se brinulo za mene spasilo mi je život, nema sumnje. Danas ne bih bio ovde da nije bilo njih", govori on.

Studija objavljena u medicinskom časopisu Lancet pokazala je da oni sa prethodno narušenim zdravljem češće imaju komplikacije, ali i da je rizik veliki i kod mladih koji nisu ranije imali nikakve zdravstvene probleme.

'Najgore iskustvo u mom životu'

Paulu je postavljena dijagnoza zapaljenja pluća u bolnici i rečeno mu je da su mu kolabirali donji dijelovi oba plućna krila. Za dlaku je izbegao da ga smjeste u induciranu komu i proveo je dvije sedmice na COVID odjelu prije nego što je pušten kući u invalidskim kolicima.

Istraživanje je pokazalo da 13 posto onih između 19 i 29 godina i 17 posto onih između 30 i 39 godina koji su hospitalizovani sa COVID-om nisu mogli da se brinu o sebi po otpuštanju iz bolnice, odnosno morali su da se oslone na pomoć prijatelja i porodice.

„Bilo je to najgore iskustvo u mom životu i još se borim s tim poslije 18 mjeseci", kaže Paul koji se i dalje brzo umara i ostaje bez daha zbog bolesti.

Dodaje da se zapravo ne zna koliko je njegov organizam oštećen i nada se da će se sve vratiti kako je ranije bilo.

Godine pacijenta su najjači faktor u određivanju da li će doći do ozbiljne infekcije COVID-om. Od 406.687 ljudi koji su dospjeli u bolnicu zbog bolesti od početka pandemije, 62 posto starije je od 65 godina. No, to znači da je 155.866 ljudi mlađim od 65 godina bilo potrebno bolničko liječenje od februara 2020. godine.

U sedmici, završno sa 4. julom, bilo je 17 ljudi mlađih od 85 godina koji su primljeni u bolnicu zbog COVID-a, dok je onih između 25 i 44 godine bilo 478.

Istraživanje je sprovedeno u prvom talasu pandemije između 17. januara i 4. augusta 2020. godine - prije nego što su bile dostupne vakcine i otkriveni novi sojevi virusa.

Autori kažu da su podaci pokazali da oni sa ozbiljnijim simptomima COVID-a koji dođu u bolnicu češće imaju ozbiljne probleme sa srcem i ukazuju na važnost vakcina kako bi se jačina bolesti smanjila u ovom novom talasu.

Postoje dokazi da neka oštećenja organa mogu da se nastave i po izlasku iz bolnice, što ukazuje na dugotrajni COVID.