Stručnjak za katastrofe: "Još niste shvatili šta se zapravo dogodilo! Ovo vam je poruka"

Stotine ljudi ostale su bez hrane i vode treći dan u Grčkoj nakon što je u razornoj oluji poginulo najmanje sedmero ljudi, a štete su u milijardama eura.

Oluja Daniel, za koju su meteorolozi rekli da je najgora u zemlji od početka bilježenja 1930. godine, ostavila je trag ruševina širom Tesalije u centralnoj Grčkoj, a uslijedila je nakon rekordnoga ljetnog toplotnog vala koji je izazvao velike šumske požare.

Kuće su nestale u bujicama, mostovi su srušeni, ceste su postale neprohodne, a električni vodovi su pali. Usjevi u jednoj od glavnih grčkih regija žitnice uništeni su.

"Mislim da još nismo shvatili težinu ove katastrofe", rekao je u petak, 8. septembra, profesor Eftimios Lekas, stručnjak za upravljanje katastrofama, na državnoj televiziji ERT.

Vlasti su u petak izdale nalog za evakuaciju za tri područja oko centralnog grada Larisse zbog zabrinutosti da bi se rijeka Penej, treća po dužini u Grčkoj, mogla izliti iz svojih korita.

U poplavama je umrlo sedmero ljudi. Broj nestalih još se ne zna. Grčke vlasti pokrenule su opsežnu operaciju spašavanja, angažirajući helikoptere da izvuku ljude s krovova i gumene čamce. Mnogi su putem televizijskih postaja uputili apele za pomoć.

Premijer Kiriakos Mitsotakis posjetio je u petak krizom pogođeno područje. Otkazao je put planiran za subotu u sjeverni grad Solun, gdje je trebao održati svoj godišnji ključni govor o stanju ekonomije. Oluja je zadala udarac zemlji koja je 2018. izašla iz desetogodišnje iscrpljujuće dužničke krize, no Mitsotakis je rekao da ekononomija može izdržati katastrofu.

"Grčka ekonomija sada je dovoljno snažna da se nosi s takvom katastrofom. Također ću mobilizirati sve europske resurse kako bismo mogli dobiti dodatnu pomoć, prije svega, za pokrivanje potrebnih naknada za domaćinstva", rekao je lokalnim zvaničnicima.

Sudbinsko upozorenje

Ekstremni vremenski događaji pogodili su cijeli svijet posljednjih sedmica, s poplavama u Skandinaviji, jugoistočnoj Europi i Hong Kongu. Za razliku od toga, Indija je imala najsušniji august od početka bilježenja prije više od jednog stoljeća.

Trodnevna poplava u Grčkoj - u kojoj je, kako je rekao meteorolog George Catrafilias, u jednoj regiji palo više kiše u 24 sata nego u Londonu u prosjeku godišnje - uslijedila je nakon ogromnog šumskog požara u sjevernoj Grčkoj i najtoplijeg ljeta u zemlji u historiji. Naučnici kažu da je Grčka na prvoj liniji klimatskih promjena, a čudni vremenski incidenti sve su češći.

"To je samo jedan događaj za drugim", rekao je Hristos Zerefos, voditelj Istraživačkog centra za atmosfersku fiziku i klimatologiju Atenske akademije.

"(Oluja) je nazvana Daniel jer predviđa šta će se dogoditi ako ništa ne poduzmemo u vezi s klimatskim promjenama", rekao je Zerefos, misleći na biblijsku osobu za koju se smatra da je prorekla apokalipsu.

Sela potopljena u vodi i mulju

U nizinskoj regiji Tesaliji potopljeni su deseci sela, a lokalni zvaničnici putem televizijskih stanica pozivaju pomoć: "Ono što proživljavamo je bez presedana, ravnica je postala more", rekao je 61-godišnji Mihalis Sakelariou.

Govoreći za ERT, guverner Tesalije Kostas Agorastos rekao je kako procjenjuje da je oluja prouzrokovala otprilike triput veću štetu od 700 miliona eura (1.37 milijardi KM) koju su nanijele velike poplave 2020. godine. Više od 1800 ljudi spašeno je iz poplavljenih područja širom Grčke od utorka, objavili su vatrogasci. U nekim je područjima poplavna voda još uvijek duboka dva metra.

Tesalija čini oko 15 posto godišnje poljoprivredne proizvodnje zemlje i glavno je područje za proizvodnju pamuka. Olujne kiše ostavile su više od metar mulja na nekoć plodnom tlu. "Poljoprivredna proizvodnja nije uništena samo ove godine. Debeli sloj mulja znači da više nije plodna", rekao je Lekas, prenosi Jutarnji.