Šta se treba desiti da Putin posegne za opasnom aktovkom 'Čeget': Evo šta ga dijeli od crvenog gumba

Još tokom Hladnog rata uvijek se postavljalo isto pitanje s kojim se morala suočiti svaka nacija u Europi, u NATO-u - ili u svijetu: Ako konvencionalni rat krene nizbrdo, koliko će morati proći vremena dok se ne baci prva nuklearna bomba?

Danas je Putin taj kojem vođenje rata konvencionalnim metodama ide jako loše. Još uvijek drži velika područja ukrajinskog teritorija, ali su trupe u povlačenju, piše Telegraph.

Putin bi mogao mobilizirati neke od ogromnih rezervi ljudstva koje su teoretski dostupne s punom ruskom mobilizacijom, ali i sama mobilizacija, za sada, ide vrlo loše. Novi vojnici neosporno će se suočiti s odlučnim Ukrajincima koji se bore da spase svoj narod od ubojstava, silovanja, mučenja i masovnog nestanka u gulazima. Ukrajinske trupe već su zaustavile najbolje ruske profesionalne vojnike i "kontraktnike" - plaćenike.

Što je još gore, sve dok zapadne nacije ostanu odlučne u slanju finansijskih i vojnih paketa, Ukrajinci će biti dobro naoružani i opskrbljeni iz zapravo neiscrpnih izvora novca i materijala.

Dakle, Putin je pod pritiskom. Rat ide loše, a lažni referendumi očito ne pretvaraju Ukrajince u Ruse. Koliko je vjerovatna nuklearna opcija? Ako postoji praktični cilj u tom smislu onda bi isti morao obuhvatiti radikalno sakaćenje i uništavanje ukrajinskih snaga, a ne samo dizanje gradova u zrak. Takvo bombardiranje gradova učinilo bi vrlo malo po pitanju toga kako će se Ukrajinci nositi s ostatkom rata.

Šta je važno za napomenuti? Putinova tzv. nuklearna aktovka, "Čeget", nije direktno spojena ni na jednu nuklearnu bombu. Funkcija aktovke je tek potvrditi da je predsjednik izdao naredbe za napad. Predsjednikove zapovijedi ovjerene od strane "Čegeta" proslijeđuju se ruskom Glavnom štabu koje zatim usmjerava akciju jedinica s nuklearnim oružjem. Dakle, Putin treba saglasnost Glavnog štaba za izvođenje bilo kakvog nuklearnog napada.

Putina mogu dokrajčiti njegovi generali

Pitanje koje bi Putin morao sebi postaviti prije nego što otvori aktovku "Čeget" je: hoće li se Valerij Gerasimov, kao načelnik Glavnog štaba, kao i Glavni štab složiti s perspektivom da je situacija u Ukrajini takva da zahtijeva radikalne poteze, tj. da je "samo postojanje ruske države u opasnosti".

Očito, ljudi koji proturječe Vladimiru Putinu obično dožive jezive sudbine. Ana Politkovskaja ubijena je još 2006. godine, a poznata je i niska drugih kritičara, menadžera i ostale svojte koja je evo baš nedavno padala s raznoraznih moskvoskih prozora.

No, Gerasimov i generalštab nisu obični Rusi. Čak i diktator poput Putina mora dobro razmisliti prije nego krene protiv vrhovnog vojnog zapovjedništva. U Moskvi već kruže glasine o državnom udaru, a nakon što defenestrirate određeni broj generala, drugi vas mogu odlučiti dokrajčiti dok za to još imaju vremena, prenosi Jutarnji.

Putin mora biti siguran da će se njegove naredbe poštovati prije nego što ih izda, inače bi se mogao naći u opasnosti za vlastiti život. Ali recimo da Gerasimov i vrhovno zapovjedništvo pristanu na ograničenu, taktičku nuklearnu kampanju u Ukrajini, vjerovatno usmjerenu na pokušaj uništenja ukrajinskih borbenih snaga.