Šta se trenutno događa u "najruskijem" gradu u EU-u i NATO-u?

Na karti je Narva samo grad u Estoniji na istočnoj granici Europske unije. No politički gledano, na toj granici se rasplamsavaju rasprave o sigurnosti, identitetu i budućnosti Europe.

Razlog su nekoliko anonimnih rusko jezičnih kanala na društvenim mrežama pod senzacionalističkim imenom "Narodna Republika Narva". Nepoznate osobe tamo pozivaju na odcjepljenje ovog grada od Estonije i šire proruske narative. Estonske obavještajne službe opisuju ih kao provokaciju. Mještani ih otpisuju kao besmislicu. No samo pojavljivanje takvih poruka čini granični grad simbolom razgraničenja prema Rusiji. Što se trenutno događa u "najruskijem" gradu u EU-u i NATO-u?

Na drugoj strani rijeke leži Rusija

U Narvi je sve kao i obično: ljudi obavljaju svakodnevne poslove. Jak vjetar puše s istoimene rijeke prema Finskom zaljevu, ulice su gotovo puste, optički se radi o uobičajenoj mješavini pročelja u sovjetskom stilu i europskih natpisa na trgovinama. Na drugoj obali rijeke leži ruski Ivangorod. Granica prema Rusiji je doduše otvorena, ali se može prelaziti samo danju i pješice. Automobili i autobusi ne smiju prijeći most – tako je odlučila Rusija. Službeno se most renovira, a zabrana bi trebala trajati najmanje do kraja godine, prenosi DW.

Za mnoge stanovnike Narve svakodnevno putovanje između dviju zemalja dio je života. Ljudi prelaze rijeku Narvu kao i uvijek. Neki idu u kupovinu, drugi posjećuju rodbinu, treći to čine jednostavno iz navike.

„Europa počinje ovdje" – na te je riječi grad dugo bio ponosan. No danas ovaj slogan imaju drugačiju težinu. Iako granica izgleda mirno, ovdje se Zapad i Rusija izravno suočavaju. Sve važne teme europske politike – NATO, sankcije, rat u Ukrajini – osjećaju se u Narvi i to na svega nekoliko stotina metara udaljenosti.

"Stanovnici se brinu za imidž svog grada"

Posljednjih sedmica Narva je bila u središtu međunarodnog medijskog izvještavanja. Najprije zbog špekulacija o mogućem separatizmu. Zatim zbog drona koji se nedavno srušio u blizini – vjerojatno ukrajinskog, koji je ipak letio s ruskog teritorija. Službeno se navodi da je dron zalutao.

25. marta ukrajinski su dronovi napali luke u ruskoj regiji Lenjingrad. Jedan od izgubljenih dronova pogodio je dimnjak elektrane u malom gradu Auvere u blizini Narve. Na sreću, nije bilo poginulih ni teže ozlijeđenih.

O navodnim separatističkim tendencijama gradonačelnica grada Katri Raik govori smireno: "Stanovnici Narve brinu se za imidž svog grada. Takve vijesti nas čine poznatima u negativnom smislu, a to nitko ne želi. Ljudi jako vole svoj grad. Stanovnici Narve nemaju vremena izmišljati ikakve priče. Ovdje se računa samo preživljavanje, plaćanje računa za grijanje i struju."

"Ruski" grad unutar Europske unije

Narva je grad s najviše rusko govornih stanovnika u EU-u. Samo oko dva posto stanovnika kod kuće govori estonski. Ostatak govori ruski. Osim toga, trećina stanovništva posjeduje rusku putovnicu.

No i tu se nešto mijenja, kaže Raik, koja sama pripada onih dva posto estonsko govornih građana. "Nekad je estonski bio svojevrsni tajni jezik, danas više nije tako. Naravno, Narva neće postati estonsko govorna, ostat će dvojezična, a u budućnosti će možda biti čak i trojezična", priča Raik.

Pri tome misli na engleski, koji bi nakon otvaranja prve europske tvornice za magnete od rijetkih zemnih metala u Narvi mogao postati traženi međunarodni jezik komunikacije. Tvornica već proizvodi važne komponente za Europu i time smanjuje ovisnost EU-a o Kini.

Činjenica da etničkim Rusima u gradu koji graniči s Rusijom pripada apsolutna većina budi određene paralele s Donbasom, Krimom i Pridnjestrovljem. Takve usporedbe povlače se u raznim medijima, uključujući ukrajinske i ruske.

No lokalni novinar i antropolog Roman Vikulov odbacuje ih: "U Narvi nema separatista, nikad ih nije ni bilo – osim prije 35 godina, kad su mnogi sanjali o autonomiji unutar Republike Estonije. O tome se danas više ne govori."

Razočaranje koje ne prerasta u protest

Vikulov ipak upozorava na to da u Narvi ima ljudi koji više ne vjeruju da bi im se život u Estoniji mogao poboljšati. "Vlada veliko razočaranje i duboka potištenost. Raspoloženje je općenito loše, ali nije agresivno", priča novinar.

Ljudi odlaze ne zato što bi se htjeli "priključiti Rusiji" ili "odcijepiti" od Estonije, nego jer ne vide budućnost za sebe. "Iz frustracije i nepovjerenja u pogledu budućnosti Narve općenito", kaže Vikulov i naglašava: "To je izravno povezano s položajem našeg istočnog susjeda. Dugo su nam kao graničnom gradu obećavane dobre perspektive. Računalo se na valove ljudi koji bi ovdje ostavljali novac. Taj san se, prema mojem mišljenju, odavno rasplinuo." Prema Vikulovu, ne radi se o političkom raspoloženju, nego o svakodnevnim problemima.

Na ulicama Narve politički razgovori ionako brzo završe. Jedna starija gospođa reporteru DW-a kratko kaže: "To me sve ne zanima. Već dugo živim u Narvi i za mene je grad ono što jest – ostaje moj grad."

O takozvanoj "Narodnoj Republici" stanovnici govore ovako: "To ne treba shvatiti ozbiljno, to je lažna vijest." "Potpuna besmislica. To si čovjek ne može ni zamisliti." „Ne vjerujem da stanovnici Narve žele prijeći pod Rusiju. U mom krugu poznanika nema nikoga tko želi nešto takvo." Gotovo svi dodaju da je život u Estoniji bolji. Dovoljno je uvjeriti se u to jednim posjetom ruskoj strani.

Narva je za izgradnju dobila 830.000 dolara, a Rusi čak 1,2 miliona eura. O tome je 2017. izvijestio jedan novinar New York Timesa. Nakon razgovora s ljudima u oba grada zaključio je da je korupcija vjerojatno razlog ruskog neuspjeha. Dvije godine kasnije to su stanovnici Ivangoroda potvrdili reporteru DW-a koji je bio na licu mjesta.

„To je usporedba životnih uvjeta koju možete raditi svake sedmice", kaže Sergej Stepanov, novinar estonske javne televizije u Narvi. Prema njemu, ljudi u Rusiji su siromašniji. Ivangorod opisuje kao depresivan grad. Penzije u regiji Lenjingrad otprilike su tri puta niže nego u Estoniji. Stoga mu se "krimski scenarij", što se tiče podrške lokalnog stanovništva, čini nerealnim. "Ljudi ne žele ići u Rusiju", naglašava Stepanov.

Zamjenica predsjednika Gradskog vijeća Narve Jana Kondrasova na to gleda malo drugačije: "Uvijek će biti nekoga s radikalnim svjetonazorom. Naravno, i kod nas ima takvih ljudi, ali nije riječ o raširenom fenomenu."

Ima li Rusija Narvu na oku?

U Moskvi se Narva ionako ne zaboravlja, iako pozivi na separatizam naizgled ne nailaze na odjek kod stanovnika grada. Predsjednik Vladimir Putin javno je spomenuo Narvu 2022. Na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu ruski je predsjednik rekao da je car Petar Veliki za vrijeme Sjevernog rata "vratio teritorije".

"To se odnosi na Narvu", naglasio je Putin. Ta je izjava izazvala proteste u Estoniji.

Od ruske invazije na Ukrajinu, svake godine na Dan oslobođenja 9. maja na ruskoj obali Narve priređuje se veliki koncert – sa sovjetskim simbolima zabranjenima u Estoniji, prijenosom uživo s parade na Crvenom trgu u Moskvi i ruskim pop zvijezdama. Na taj dan slavi se pobjeda u "Velikom domovinskom ratu", kako se u Rusiji naziva pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Pozornica je uvijek postavljena tako da je dobro vidljiva iz Narve. Tada se granica pretvara u propagandnu pozornicu.