Špijuni, novi Obamini generali
Odluka američkog predsjednika Baracka Obame o imenovanju šefa
obavještajne službe na čelo Pentagona, a generala s četiri zvjezdice za
direktora Središnje obavještajne agencije (CIA), najnoviji je dokaz
značajnog pomaka u proteklom desetljeću u načinu na koji SAD vodi svoje
bitke – brišući podjelu na vojnike i špijune u tajnim američkim misijama
u inozemstvu, piše u četvrtak The New York Times.
Najavljeno
je kako će Obama u četvrtak objaviti da će direktor CIA-e Leon Panetta,
postati ministar obrane i zamijeniti Roberta Gatesa koji krajem lipnja
odlazi u mirovinu, te da će se general David Petraeus vratiti iz
Afganistana i zamijeniti Panettu na čelu CIA-e, što je potez koji će
vjerojatno nastaviti opisani trend.
Kao direktor CIA-e, Panetta
je ubrzao transformaciju špijunske agencije u paravojnu organizaciju,
znatno proširujući CIA-inu kampanju zračnih udara bespilotnim
letjelicama u Pakistanu, te povećavajući broj tajnih baza i tajnih
operativaca agencije u udaljenim dijelovima Afganistana.
General
Petraeus je u međuvremenu agresivno gurao vojsku dublje na teren CIA-e,
koristeći Snage za specijalne operacije i honorarne djelatnike
sigurnosti za izvođenje tajnih obavještajnih misija. Kao zapovjednik
američke Središnje komande (CENTCOM) u rujnu 2009. potpisao je
povjerljivu zapovijed kojom je američke Snage za specijalne operacije
ovlastio da prikupljaju obavještajne informacije u Saudijskoj Arabiji,
Jordanu, Iranu i drugim mjestima izvan tradicionalnih ratnih zona, piše
list.
Rezultat toga je da se američki vojni i obavještajni
operativci ponekad gotovo ne razlikuju jedni od drugih dok izvode tajne
operacije na Bliskom istoku i u središnjoj Aziji.
Neki članovi
Kongresa su se žalili da ovaj novi način ratovanja ostavlja oskudan
prostor za rasprave o opsegu i razini vojnih operacija. U stvari,
američke špijunske i vojne agencije sada djeluju u takvoj tajnosti, da
je često teško doći do konkretne informacije o američkoj ulozi u glavnim
misijama u Iraku, Afganistanu, Pakistanu te sada u Libiji i Jemenu,
ističe NY Times.
Te su operacije također stvorile
napetost s važnim saveznicima poput Pakistana, te otvorile pitanja o
tome zaslužuju li špijuni i vojnici istu pravnu zaštitu.
Dužnosnici priznaju da je crta podjele između vojničkog ratovanja i špijuniranja zamućena.
-
Stvarno je nevažno zovu li to tajnom akcijom ili specijalnom vojnom
operacijom. Ja stvarno ne mislim da postoji neka razlika, izjavio je
Dennis Blair, umirovljeni admiral i bivši
nacionalni obavještajni direktor.
Fenomen
da CIA postaje sve više poput Pentagona, i obratno, ima kritičare
unutar obje te organizacije. Neki unutar tajne službe CIA-e vjeruju da
njihova kampanja bombardiranja u Pakistanu, koja je postala kamen
temeljac protuterorističke strategije Obamine administracije,
iskrivljava povijesnu misiju agencije kao civilne špijunske službe i
pretvara je u ogranak ministarstva obrane, navodi list.
Henry
Crumpton, karijerni časnik CIA-e i bivši najviši dužnosnik State
Departmenta za protuterorizam, upozorava na "militarizaciju
obavještajnih službi" kroz imenovanje sadašnjih ili bivših vojnih
časnika na vodeće dužnosti u američkom obavještajnom aparatu.
Primjerice,
umirovljeni zrakoplovni general James Clapper je nacionalni
obavještajni direktor, najviši obavještajni savjetnik predsjednika Obame
a jedan od njegovih zamjenika uskoro bi trebao postati general Michael
Flynn, bivši visoki obavještajni časnik iz Afganistana.
U
Pentagonu nove uloge izazivaju zabrinutost s aspekta međunarodnog prava.
Što se više vojnika koristi u špijunskim operacijama u inozemstvu, veći
je rizik da im kod uhićenja neprijateljske vlade uskrate zaštitu iz
Ženevskih konvencija.
No, malo tko vjeruje da će se taj trend
preokrenuti. Nastavak ratova napregnuo je redove i Pentagona i CIA-e, a
Sjedinjene Države su došle do uvjerenja da se protiv mnogih od trenutnih
neprijatelja bolje boriti s pravodobnim obavještajnim informacijama
nego s premoćnom vatrenom moći vojske. Svi su ti faktori nagnali vojne i
obavještajne operativce da više surađuju u godinama nakon terorističkih
napada na SAD 11. rujna 2001., zaključuje NY Tim
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.