Sigurnosne mjere u Parizu na najvišem nivou: Počinje Konferencija UN-a

U Parizu danas počinje Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP21). Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon i francuski predsjednik Francois Hollande kao domaćini skupa od jutros dočekuju predsjednike i premijere zemalja učesnica, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija se održava u sajamsko centru Le Bourget, a zvanično otvaranje skupa će početi minutom šutnje u znak odavanja počasti žrtvama nedavnih terorističkih napada u Parizu.

U glavni grad Francuske je stigla većina učesnika, a tokom dana očekuje se dolazak i ostalih. Američki predsjednik Barack Obama je stigao kasno sinoć i posjetio koncertnu dvoranu Bataclan, koja je 13. novembra bila poprište stravičnog terorističkog napada. On je ispred dvorane odao počast žrtvama i ostavio bijelu ružu.

Konferencija će trajati do 11. decembra, a iz 195 zemalja učešće je najavilo više od 150 lidera i blizu 10.000 zvaničnika. Na Konferenciji učestvuje i više od 2.000 nevladinih organizacija, koje će sa 14.000 predstavnika na 320 štandova predstaviti svoje aktivnosti i prijedloge za zaštitu okoliša.

Za praćenje Konferencije akreditirano je 3.000 novinara, a organizatori su posebnu pažnju posvetili sigurnosnom aspektu, za šta je angažirano 11.000 policajaca. Očekuje se da više od 40.000 ljudi dođe u Pariz povodom pomenutog skupa, a većina saobraćajnica u centru grada je zbog sigurnosnih razloga zatvorena za promet.

Cilj Konferencije je da se postigne obvezujući sporazum o borbi protiv klimatskih promjena na globalnom nivou, odnosno o smanjenju emisije štetnih gasova koji uzrokuju fenomen staklene bašte. Postojeći sporazumi u toj oblasti važeći su do 2020. godine, pa se s toga očekuje da lideri zemalja učesnica potpišu nove smjernice i obećanja kojih će se pridržavati u narednoj deceniji.

Nakon dvije decenije pregovora, prva Konferencija o klimatskim promjenama održana je 2009. godine u Kopenhagenu. Najrazvijenije zemlje svijeta su upravo u Kopenhagenu potpisale prvi sporazum koji se odnosi na smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu.

Kao osnovni problem implementacije dogovora koji se očekuju u Parizu bi mogla biti finansijska konstrukcija. Naime, razvijene zemlje bi trebale obećati nerazvijenim zemljama znatnu pomoć u investiranju u nove infrastrukture koje bi rezultirale manjim zagađenje okoline.

Tokom Konferencije u Kopenhagenu razvijene zemlje su obećale da će donirati 30 milijardi dolara nerazvijenim zemljama za implementaciju zelene industrije, međutim manji dio je i realiziran, pa se očekuje da lideri razvijenih zemalja u Parizu konkretno dogovore aranžmane te pomoći do, ali i nakon 2020. godine do kada su važeći postojeći sporazumi.

Konferencija u Parizu će svakako biti i prilika za brojne bilateralne i multilateralne razgovore lidera zemalja učesnica na kojima će se razgovarati o svim aktuelnim pitanjima, uključujući izbjegličku krizu, rat u Siriji i borbu protiv terorizma.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!