Politico: Rusija pojačava pritisak na Europu, NATO poziva na oprez

Najviši evropski zvaničnici sve su više zabrinuti da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili projektilima na zemlje NATO-a, dok Moskva pojačava svoju hibridnu kampanju širom kontinenta.

Njemačka priprema bolnice za mogući sukob, Litvanija je ažurirala planove evakuacije, a snage NATO-a izvode vježbe u baltičkoj regiji, dok su bjeloruske snage izvele velike vojne manevre u blizini Litvanije.

U četvrtak je poljski premijer Donald Tusk upozorio da bi Moskva u "narednih nekoliko mjeseci" mogla poslati dronove ili projektile na teritoriju zemalja NATO-a koje podržavaju Ukrajinu.

Upozorenja ukazuju na sve veću zabrinutost u Evropi zbog sve učestalijih incidenata narušavanja zračnog prostora i pokušaja sabotaže posljednjih mjeseci. Saveznici u NATO-u više puta su naveli da napade vide kao pritisak Kremlja s ciljem smanjenja njihove podrške Ukrajini, ali su ublažili reakciju zbog straha od eskalacije, piše Politico.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je u petak stranačke lidere i kandidate za predsjedničke izbore 2027. godine na hitan sastanak kako bi razgovarali o Ukrajini, Iranu i rastućoj energetskoj krizi.

Macron je Tuskova upozorenja nazvao "utemeljenim i dobro dokumentovanim" dok je najavljivao novi plan zaštite kritične infrastrukture, dodajući: "Posljednjih sedmica ... ruska hibridna prijetnja Evropljanima i Francuskoj se intenzivirala."

Guillaume Lacroix, lider Radikalne stranke ljevice, napustio je sastanak riječima: "Sa 50 godina rijetko sam osjećao toliku vrtoglavicu."

"Nije slučajnost što poljski premijer govori tako snažno", rekao je u petak nizozemski premijer Rob Jetten. "Moramo to upozorenje shvatiti veoma ozbiljno ... moramo dosljedno pokazivati da to ne prihvatamo i da ćemo djelovati ako bude potrebno."

U četvrtak je finski predsjednik Alexander Stubb rekao da se njegova zemlja "vrijedi mentalno pripremiti da se nešto dogodi", uključujući sabotaže i ruske dronove.

Moskva također pojačava ratobornu retoriku uoči ruskih parlamentarnih izbora ovog vikenda, za koje se široko očekuje da će stranka Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina ostati na vlasti.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ove sedmice upozorio je Evropu da bi se suočila s "veoma kratkim" ratom ukoliko saveznici NATO-a pokušaju napasti Rusiju.

"Rusija je ubrzala tempo svojih aktivnosti – moramo ostati oprezni", rekao je jedan visoki evropski zvaničnik odbrane, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi mogao slobodno govoriti. "To se može posmatrati kao dio šireg trenda ... slična upozorenja smo već vidjeli i sasvim je moguće da će ih biti još."

Za sada najnoviji incidenti nisu izazvali dodatne multilateralne reakcije, rekao je drugi visoki evropski zvaničnik odbrane. "Ali pomno pratimo situaciju", dodao je.

Nastavak dosadašnjeg kursa

U petak su njemačke i švedske snage izvele zajedničke vojne vježbe u blizini strateškog švedskog otoka Gotlanda, samo nekoliko sedmica nakon što su saveznici NATO-a izveli nenajavljene vježbe u blizini ruske eksklave Kalinjingrad.

Posljednjih sedmica avioni NATO-a oborili su ruski dron iznad Litvanije, ruski brod ispalio je signalne rakete na danski vojni helikopter, a Njemačka je za pokušaj napada dronom na aerodrom u Leipzigu okrivila osumnjičenog ruskog špijuna.

Obavještajni izvještaji Sjedinjenih Američkih Država u augustu su upozorili da Moskva planira ograničeni napad na neku zemlju NATO-a u narednim godinama. Direktor CIA-e John Ratcliffe krajem prošlog mjeseca upozorio je ruske zvaničnike u Moskvi da ne eskaliraju sukob sa saveznicima NATO-a, posebno Estonijom, Latvijom i Litvanijom, kao odgovor na rusku invaziju punog obima na Ukrajinu.

Ipak, ostaje nejasno da li se najnovija upozorenja zasnivaju na novim obavještajnim podacima.

Litvanski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys u petak je rekao da Vilnius ima "iste obavještajne podatke" kao Tusk "o mogućoj operaciji pod stranom zastavom", ali je sugerisao da ti podaci datiraju još iz jula.

"Javne izjave političara vidim kao dio koordinirane kampanje upozoravanja Rusije da ne donosi glupe odluke i ne pokušava učiniti nešto misleći da to neće dosegnuti član 5 NATO-a o međusobnoj odbrani i da će proći nekažnjeno", rekao je.

Saveznici nisu formalno obaviješteni o novim obavještajnim podacima unutar NATO-a, prema riječima dvojice diplomata Alijanse, a NATO za sada nije promijenio svoju procjenu prijetnje.

"U ovom trenutku ne vidimo neposrednu prijetnju od napada", rekao je zvaničnik NATO-a u ime organizacije, dodajući: "Ali ne možemo biti naivni niti samozadovoljni i moramo osigurati da NATO ostane snažan u godinama koje dolaze."

Ed Arnold, bivši zvaničnik NATO-a i savjetnik u konsultantskoj kompaniji D Group, rekao je da bi upozorenja također mogla biti osmišljena kako bi se javnost upoznala s prijetnjama i unaprijed pripremila za moguće napade pod lažnom zastavom prije nego što se dogode.

Visoki vojni zvaničnik NATO-a rekao je da bi Rusija mogla reagovati zbog poteškoća u porazu Ukrajine. "Zbog toga bi mogla pogrešno procijeniti da je jedini izlaz kroz pojačavanje svoje hibridne kampanje – to je put ka gubitku, jer smo spremni odgovoriti."

Od januara do augusta u Evropi je zabilježeno 100 zvanično pripisanih hibridnih incidenata, u poređenju sa 60 u istom periodu prošle godine, prema podacima ukrajinskog think tanka Sahaidachnyi Security Center, pri čemu je posebno izražen porast narušavanja zračnog prostora.

Visoki zvaničnik NATO-a rekao je da je stvarni broj "lako veći od 200", ne računajući sajbernapade, kojih je, prema njegovim riječima, "hiljade" svakog mjeseca samo na vojno sjedište Alijanse u Briselu. "Brojke rastu, ozbiljnost raste, ruska spremnost na rizik raste", rekao je.