Rumunija promijenila strategiju: U 48 sati oborila tri ruska drona

Malo koja druga susjedna zemlja Ukrajine je toliko često bila pogođena ruskim zračnim napadima kao Rumunija. Provokacije su praktično počele već na početku ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a sve ih je više: ukupno su se nad Rumunijom našla 34 ruska drona i nekoliko ruskih projektila, a samo ove godine je bilo 19 incidenata.

To nisu bili samo letovi nego i eksplozije: najteži incident dogodio se 29. maja 2026. godine kad je ruski dron pogodio stambenu zgradu u Galatiju, velikom gradu na istoku Rumunije. Dvije osobe su povrijeđene, a deseci stanara morali su biti evakuisani.

Nije teško zaključiti kako su to sistemske ruske provokacije i namjerne povrede zračnog prostora Rumunije, ali reakcija Bukurešta je do sad bila prilično mlaka. Doduše nakon gotovo svakog incidenta je ruski ambasador pozvan u rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova, ali još nikad nije bilo i vojne reakcije ili obaranja takvih letjelica.

To se prošlog vikenda radikalno promijenilo: u roku od 48 sati rumunsko ratno zrakoplovstvo oborilo je tri ruska drona koja su ušla u zračni prostor zemlje. Ovog ponedjeljka (27. jula) zamalo je oboren i četvrti, ali već kad je bio u dometu rumunske odbrane pobjegao je iz rumunskog zračnog prostora.

"Više ne čekamo da nam dron padne na glavu"

I javnost Rumunije je htjela znati zašto se čak i nakon povrijeđenih u Galatiju ne obaraju ti dronovi, ali državni i vojni vrh uglavnom je odgovarao složenim objašnjenjima i izbjegavao jasan odgovor. Ovaj put je drugačije: rumunsko rukovodstvo redom čestita rumunskim oružanim snagama, počev od predsjednika Nicusora Dana, privremenog premijera Iliea Bolojana, ministra odbrane Radua Mirute pa do ministrice vanjskih poslova Oane toiu. Doduše niko ne govori kako je to sad drugačija politika Rumunije, ali svi hvale "profesionalnost, hrabrost i efikasnost" rumunskih pilota.

Obaranje dronova "nedvojbeno je pozitivna stvar za vojsku, za Rumuniju i za NATO", smatra i vojni stručnjak Adrian Popa u komentaru na portalu G4Media. "To podiže moral i donosi nam političke bodove na međunarodnoj sceni. Pokazujemo kako napredujemo u odbrani vlastitog teritorija i da prevladavamo mentalitet pukog čekanja i brige, hoće li nam dron pasti na glavu."

Duboko u rumunskom zračnom prostoru

S druge strane i vojsci očito treba vježbe: prošlog petka (24. jula) jedan je ruski dron duboko prodro u rumunski zračni prostor i oboren je tek iz drugog pokušaja u blizini sela Padina u županiji Buzău – dakle oko 220 kilometara od rumunske granice u delti Dunava gdje je ušao na rumunski teritorij i s obzirom na brzinu tih dronova, letio nad Rumunijom više od sat vremena.

Krhotine oborenog drona pale su tek kod Padine na poljoprivredno zemljište i utvrđeno je da je to doista bio ruski dron. Drugi je oboren u subotu mnogo brže: oko deset kilometara zapadno od obale Crnog mora iznad delte Dunava, a treći u nedjelju, također iznad Crnog mora.

Za razliku od Rumunije, Poljska i Estonija već odavno ruše ruske projektile – posljednji put u maju 2026. u Estoniji, kada je rumunski pilot u okviru snaga NATO-a u toj zemlji uništio ukrajinski dron kojeg su očito "preoteli" Rusi i usmjerili ga na zapad, piše DW.

Zahvale iz Brisela

Nakon nove vojne doktrine Rumunije su neposredno nakon obaranja iz NATO-a stizale samo općenite izjave u kojima se osuđuju povrede zračnog prostora Rumunije i navodi da su obaranja dronova bila dio "zajedničke multinacionalne operacije". No predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je bila mnogo otvorenija: čestitala je rumunskoj vojsci na "brzoj i efikasnoj reakciji" te zahvalila na zaštiti zajedničke evropske sigurnosti. I moldavska predsjednica Maia Sandu zahvalila je susjednoj zemlji poručivši da je sigurnost Rumunije ujedno i sigurnost Republike Moldove.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga napisao je na platformi X da je povreda rumunskog zračnog prostora "jasan znak potpunog nepoštovanja međunarodnog prava, nacionalnog suvereniteta i evropske sigurnosti od strane Kremlja". Rusija neprestano ispituje odlučnost Zapada i niko ne bi smio vjerovati da je ruska agresija geografski ograničena. "Odgovor mora odgovarati razmjerama prijetnje. Potreban nam je sveobuhvatan paket odvraćanja za Ukrajinu i Evropu", poručio je Sibiga.

Šta sad kažu rumunski rusofili?

Ruski dronovi nad Rumunijom u toj zemlji su i političko pitanje: krajnje desna stranka Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR) je inače poznata kao zagovornik Rusije, ali ovaj put ne govori ništa protiv Moskve. No reakcija je ipak čudna jer zagovara uništavanje: "Političko rukovodstvo mora objasniti zašto je Rumunija nakon više od četiri godine rata na svojoj granici i dalje prisiljena koristiti skupe borbene avione i rakete za presretanje dronova koje je zapravo trebalo neutralisati brzo, efikasno i znatno bliže granici."

Ta stranka, premda se sama opisuje kao "suverenistička", u maju prošle godine odbila je zakon koji rumunskoj vojsci omogućuje brže obaranje dronova koji narušavaju rumunski zračni prostor. Zato i ovo saopćenje Virgil Popescu, zastupnik rumunske Nacionalno-liberalne stranke (PNL), komentariše: "Niti riječi o tome ko je poslao dronove. Samo napadi na institucije rumunske države. Dronove je poslao tvoj prijatelj Putin. Zapravo, tvoj šef", poručuje čelniku stranke AUR, Georgeu Simionu.

"Konsultacije" u NATO-u

No i vlada i javnost Rumunije se sad bave pitanjem šta bi se trebalo još učiniti kako bi prestale takve provokacije Moskve. Ministrica vanjskih poslova Oana Toiu je opet pozvala ruskog ambasadora u Bukureštu na ozbiljan razgovor, a povukla je i rumunskog ambasadora iz Moskve "na konsultacije". Isto tako je naložila da jedan ruski diplomata napusti zemlju u roku od pet dana. Osim toga, rumunska vlada razmatra pokretanje konsultacija sa saveznicima u NATO-u kako je i predviđeno članom 4. Sjevernoatlantskog ugovora. Oana toiu napisala je na platformi X o povredama zračnog prostora: "Ne radi se o izoliranom slučaju, nego o obrascu koji se stalno ponavlja."

Slično razmišljaju i drugi političari, visoki vojni zvaničnici i vojni stručnjaci. Portal Spotmedia u komentaru je napisao: "Diplomatski protest je nužan, ali nije dovoljan. Rumunija nije u ratu s Rusijom. Svaki incident treba analizirati zasebno, a vlada mora izbjegavati zaključke koji se ne mogu potkrijepiti dokazima. No oprez se ne smije brkati sa umanjivanjem ozbiljnosti situacije."