Rezultati izbora u SAD pokazali još veće podjele

Rezultati kongresnih izbora pokazali su koliko je Amerika podijeljena zemlja, ocjena je komentatora koji navode niz primjera, dok mediji pišu da su, uprkos naizgled snažnoj pobjedi demokrata, protekli izbori donijeli Donaldu Trump nadu za ponovni izbor 2020. godine.

Šta je predsjednik Tramp naučio iz poraza?

Svi predsjednici trpe poraze i neuspjehe, bilo putem izbora, zakonskih bitaka, međunarodnih događaja ili skandala. Većina njih uči i prilagođava se. Da li će predsjednik Trump biti izuzetak? pita se Dan Balz u tekstu za Washington Post i odgovara da je to pitanje budućnosti za predsjednika:

“Da li će prve dvije godine njegovog mandata biti drugačije od druge dvije? Njegove akcije i riječi u danima nakon izbora za Kongres ukazuju na to da bi se stvari mogle pogoršati, a ne poboljšati. Nikad nije bio milostivi pobjednik. Kada gubi, on je još gori: loš je, povučen, i još nepredvidljiviji.

Tramp je izabran 2016. godine kako bi vodio podijeljenu zemlju. Međutim, rezultati kongresnih izbora jasno pokazuju stepen do kojeg je proširio te podjele. On je odbio prigradske glasače, naročito žene koje su se obrazovale na koledžu, daleko od republikanske stranke. Njegova kontrola ruralne Amerike ostaje snažna, ali izbori ukazuju na moguće slabljenje.”

Autor ocjenjuje i da je možda prerano donositi zaključak o tome koje lekcije je naučio, ali umjesto da ublaži štetu koju je učinio svojoj partiji na izborima za Kongres ili da ojača međunarodno vođstvo, Tramp je učinio suprotno u danima nakon izbora.

“Trump tvrdi da su kongresni izbori bili 'blizu potpune pobjede' za njegovu partiju, a posebno za njega. To je bila ekstravagantna tvrdnja u trenutku kada je to učinio - dan nakon izbora – a to je još više danas. Drugi predsjednici su prihvatili neku vrstu odgovornosti za gubitke svoje partije na izborima, ili su bar priznali poraz. Tramp nije uradio ništa od toga.”

Godina 2018. ponovo piše glavno pravilo američke politike

CNN navodi da su rezultati izbora pokazali kako snažni nacionalni trendovi sada oblikuju rezultate izbora u svakom regionu.

“Izbori su proizveli izuzetno dosljedno razdvajanje duž demografskih i geografskih linija u različitim državama poput Arizone, Džordžije i Teksasa sa jedne strane, i Mičigena, Viskonsina i Pensilvanije s druge strane. Iako su neke važne regionalne razlike ostale, birači koji su imali iste karakteristike ili boravili na sličnim mjestima uglavnom su glasali na isti način bez obzira na stanje u kojem su živjeli.”

CNN objašnjava da su praktično u svakoj državi, demokrate imale jasnu prednost u gusto naseljenim, kulturno i rasno raznolikim gradovima, dok su se republikanci pretežno oslanjali na bijela, religiozno tradicionalna, manja mjesta izvan gradova.

“Nastavak nacionalizacije američke politike prijeti da dovede do veće polarizacije i socijalne tenzije dok su razlike sve očiglednije između ove dvije različite političke koalicije... Bilo da se mjeri demografijom ili geografijom, izbori 2018. godine proizveli su izuzetno konzistentne obrasce.”

CNN ističe da gledano prema starosti, rezultati su ponudili živopisni portret cijene koju Republikanci plaćaju među mlađim biračima dok Tramp redefiniše partiju uz pomoć svog konfrontacijskog imidža.

Rekordan broj glasača

Ako Donald Trump ima jedno neosporno dostignuće tokom prve dvije godine svog predsjedavanja, to je da je uspio da poveća politički angažman velikog dijela američke javnosti, ocjenjuje BBC-ijev Entoni Zarker (Anthony Zurcher) i objašnjava da su preliminarni podaci o izlaznosti na kongresnim izborima u 2018. godini dostigli nivo koji se nije vidio više od jednog vijeka.

“I ako postoji bilo kakva sumnja da su ovi izbori bili referendum o predsjedniku Trampu, istaknuto istraživanje Pew Research Centra trebalo bi da ih spusti na zemlju. Samo 35 posto Amerikanaca je izjavilo da predsjednik nije faktor na glasanju na kongresnim izborima…57 posto Amerikanaca je "sretno" zbog rezultata izbora - iako postoje oštre partijske podjele o tome šta im se tačno sviđa.”

Autor navodi i da skoro polovina Amerikanaca smatra da će se odnosi između republikanaca i demokrata pogoršavati, dok samo 9 posto smatra da će biti bolji.

“To bi mogla biti ključna činjenica kongresnih izbora 2018. godine. Više Amerikanaca je angažovano, više Amerikanaca je glasalo, ali partijske razlike se produbljuju i niko nije ubijeđen da će stvari postati bolje.

Demokrate i republikanci imaju dvije godine da pokušaju sve to da saznaju prije nego što se ponovo suoče s glasačima. A 2020. godine Tramp neće biti samo u glasačkim mislima, već će biti na glasačkim listićima.”

Što su pokazali kongresni izbori? Podijeljenu Ameriku

Sjedinjene Države su podijeljene u dvije odvojene nacije, s dvije različite izborne presude - i pozitivne vijesti za Trampove podržavatelje, ocjena je Henryja Olsena u The Guardian.

"Kongresni izbori izgledaju kao snažna pobjeda demokrata. Prema svemu sudeći, izgleda da su pročistili naciju i Donalda Trumpa i republikance stjerali u ćošak. To je tako ako se pretpostavi da je postojala nacija koju je trebalo počistiti.

Zapravo, sve ovo pokazuje da su Sjedinjene Države dvije vrlo odvojene nacije, s dvije vrlo različite izborne presude koje treba saopćiti. Prema tom stajalištu, izbori zapravo sadrže vrlo pozitivne vijesti za Trampove nade za ponovni izbor", stoji u tekstu.

Gurdian dodaje da ove podjele pružaju zanemarenu pozitivnu stranu za Trumpa, uključujući jaku podršku za republikanske kandidate u tradicionalnim demokratskim uporištima.

"Većina Trampovih 'demokrata' glasala je za stranku svog heroja iako on nije bio na glasačkom listiću. Razumno je pretpostaviti da će oni izaći u većem broju i pružiti veću prednost svom čovjeku za dvije godine...

Kongresni izbori pokazuju da naša nacija ima međusobno još manje zajedničkog, nego što smo imali 2016. godine. Dok se ta podjela ne prekine od Trampa ili njegovih demokratskih protivnika, naši će izbori i dalje davati podijeljene presude i činiti više da podijele nekada ujedinjene Amerikance."

Psihologija političke polarizacije

Naša zemlja je podijeljena, ali istraživanja pokazuju da je razdor manje ozbiljan nego što se čini, ocjena je psihologa Daniel Yudkin u tekstu za The New York Times.

"Stručnjaci su pripisali naš historijski visok nivo polarizacije različitim izvorima, uključujući izolacijske učinke društvenih medija, korumpirani utjecaj nelegalnog novca i posebnih interesa, te medijske vijesti u kojima se više prostora daje bijesnim istupima nego argumentiranim raspravama.

No, iako svaki od ovih faktora nedvojbeno igra ulogu, novi izvještaj koji sam proveo s kolegama u 'Više zajedničkog', neprofitnoj istraživačkoj organizaciji posvećenoj premošćivanju političkih podjela, sugerira da tu nije kraj priče", piše Jodkin.

Analiza je otkrila sedam skupina u američkoj populaciji, koje su kategorizirali kao progresivne aktiviste, tradicionalne liberale, pasivne liberale, politički odvojene, umjerene, tradicionalne konzervativce i posvećene konzervativce.

"Našli smo velike razlike u stavovima po skupinama: Na primjer, samo jedan posto progresivnih aktivista, ali 97 posto predanih konzervativaca, odobrava Donalda Trumpa za predsjednika".

Autor objašnjava i da ovo istraživanje pokazuje da konzervativci obično vide svijet kao neprijateljsko mjesto gdje se lični uspjeh ostvaruje discipliniranim poštivanjem strogih etičkih pravila.

"Nasuprot tome, liberali imaju tendenciju da vide svijet kao mjesto na kojem se uspjeh postiže odbacivanjem ograničenja društva i dopuštajući pojedincima da ostvaruju svoj istinski potencijal kroz samoizražavanje.

Ovi različiti pojmovi vrijednosti oblikuju način na koji ljudi razmišljaju i govore o društvenim pitanjima. Ova deformacija otežava promišljen dijalog u vrijeme kada je to najpotrebnije."