Razorna vojna taktika koja ostavlja pustoš: Znate li za izraelsku doktrinu Dahya?

Svijet svjedoči razaranjima u Pojasu Gaze, ali i učestalim napadima Izraela na države regiona Zapadne Azije i Bliskog istoka, kao što su Libanon i Iran.

Kako shvatiti sam intenzitet izraelskih ratova diljem regiona?

Jedan od razloga su ofanzivna dejstvovanja diljem regiona koje su rezultat šoka izraelske nacije od 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas napao južni Izrael, te nanio bolne gubitke stanovnicima Izraela.

Postoji i vjerovanje da danas u Izraelu ne postoji osoba koja ne zna bar jednu osobu koja je ubijena ili oteta i odvedena u Hamasove ćelije u Pojasu Gaze.

Ipak, ovo zanemaruje drugi element: specifičan izraelski pristup ratu poznat kao doktrina Dahiya. To je također jedan od razloga zašto "pauza" u ratovima ili primirje nikada nisu trajali predugo.

Izraelska vojna strategija koja je svoje ime dobila po naselju Dahieh u Bejrutu datira iz Libanonskog rata 2006. godine. 

Ona uključuje uništavanje civilne infrastrukture velikih razmjera kako bi se izvršio što veći pritisak na neprijateljske vlade. Doktrina je osimšljena od strane Gadija Eizenkota, bivšeg načelnika generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga.

Gabi Sibon, izraelski pukovnik, napisao je da "izraelska vojska treba ciljati ekonomske interese i centre civilne moći koji podržavaju vladu ili organizaciju'.

Logika doktrine je izazvati poteškoće civilnom stanovništvu, kako bi se oni u konačnici okrenuli protiv militanata, prisiljavajući sukobljenu stranu da traži mir.

Kako radi Dahya?

Metod djelovanja izraelske vojske, prema riječima generalštaba IDF-a bio je sljedeći: u prvim fazama, napadane su mete neposredne prijetnje, a u drugoj fazi stanovništvo je pozvano na evakuaciju radi zaštite. 

Misija Ujedinjenih nacija za utvrđivanje činjenica o konfliktu u Gazi iz 2009. godine, više puta je pominjala doktrinu Dahya, koji je definisala kao koncept 'široko rasprostranjenog uništenja kao sredstva odvraćanja koji uključuje primjenu nesrazmjerne sile i nanošenje štete civilnoj imovini i stanovništvu'. 

Dahya doktrina je definisana i u izvještajima komiteta protiv mučenja u Izraelu, koji je Dahya doktrinu definisao kao 'asimetričnu borbu protiv neprijatelja'.

Kakav je status doktrine danas?

Za Guardian, profesor Paul Rodgers (5. decembar 2023.) piše da je 'izraelska vlada apsolutno odlučna da nastavi rat u Pojasu Gaze uprkos upozorenjima'. 

Dvije godine kasnije, rat je nastavljen, a ekstremni stavovi izraelske desne opcije i ratnog kabineta Benjamina Netanyahua ostali su nepromijenjeni ili radikaliziraniji. Krajnji cilj je uništenje Hamasa, a način na koji se to pokušava izvesti jeste način ratovanja u koji je uključena i sama doktrina Dahiya.

Gabi Sibon u publikaciji koju je objavio Univerzitet u Tel Avivu, dao je jasnu analizu onoga u kojem smijeru će se Izrael kretati sa vojnim taktikama. 

"U slučaju izbijanja neprijateljstava, IDF će morati djelovati odmah, odlučno i silom koja je nesrazmjerna djelovanju neprijatelja i prijetnji koju predstavlja. Takav odgovor ima za cilj nanošenje štete i izricanje kazne u mjeri koja će zahtijevati duge i skupe procese obnove. Udar se mora izvesti što je brže moguće, a prioritet mora biti oštećenje imovine u odnosu na pronalaženje svakog pojedinačnog lansera", poručio je.

2025. godine, vidimo sličnu taktiku ne samo u Pojasu Gaze, već i u Iranu, gdje su brojne civilne infrastrukture pogođene. Iranska vojska i zvaničnici tvrde da su nuklearna postrojenja koja su vojni cilj Izraela, zapravo civilna nuklearna postrojenja koja služe za razvijanje nuklearne energije u civilne svrhe, te istraživanja.

Iranski režim 

Dahiya doktrina nije samo o raketama i bombardovanju civilne infrastrukture. U njenim temeljima je rušenje stubova moći režima iznutra, uništavanjem komandnih centara, slabljenjem sigurnosnih aparata i osjećaj bespomoćnosti, straha i agonije u društvu.

Ono što mora propasti nije samo grad kao geografija, već urbani sistem kao izvor autoriteta i kohezije, prema Dahya doktrini.

Izraelski cilj ovdje nije napad na iranski narod, već rušenje vladajuće političko-vojne strukture.

Ali, i Teheran i Tel Aviv možda još uvijek imaju svoje civilne infrastrukture i doktrine, ali u oba grada kao središta moći Irana i Izraela, nešto je napuklo: povjerenje ljudi, autoritet vlade i osjećaj sigurnosti stanovnika.

---

Portal Radiosarajevo.ba prati događaje iz minute u minutu - možete pratiti OVDJE - a, više informacija nalazi se i na OVOM LINKU.